HERZOG, Mavro (Hercog), pravnik (Osijek, 9. VI. 1871 – Auschwitz, V. 1943). Sin → Leopolda i Nanette rođ. Mautner, brat → Ivana. Sa suprugom Franciskom rođ. Beer (? – ?, 1938) imao je sina Egona. Nakon završenoga Pravnoga fakulteta u Zagrebu 1890, položio je 1894. odvjetničku prisegu. Imao je odvjetnički ured u Slatini 1894–1937, te nakon 1918. u Krajiškoj ul. u Zagrebu. Na poziv Narodnog vijeća SHS »na sabiranje prinosa« (29. X. 1918) ponudio je usluge prevođenja s francuskoga i na francuski kao jedan od prvih »prijatelja Franceske«. God. 1911. bio je suosnivač Društva za promet stranaca, koje je preraslo u »Putnik«. Člancima iz književnosti, kazališta i glazbe surađivao je u Agramer Tagblattu, političko-ekonomskim člancima i prijevodima iz franc. novina u pravaškoj Slobodi, a člancima o komunalnim pitanjima u Pokretu i Slobodnoj Tribuni. Preveo je i iz-dao Tolstojevu Kreutzerovu sonatu, dok je izvornik još bio zabranjen u Rusiji. Napisao je tekstove za šest izdanja Vodiča grada Zagreba na tri jezika te niz članaka o našim kupalištima i prirodnim ljepotama u mnogo domaćih i inozemnih novina i drugih publikacija. Časopis Odvjetnik u rubrici Naši odvjetnici (1933) o njemu je napisao: »Kad bi koji antisemita upoznao tog simpatičnog našeg druga, vjerojatno bi postao semitofil.« Po osnutku NDH morao je u lipnju 1941. Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, podnijeti prijavu o imovini, u kojoj navodi da je prešao na evangeličku vjeru. Unatoč tomu u svibnju 1943. bio je odveden u Auschwitz u istom transportu kao i njegova sestra Tereza, nastavnica klavira HGZ. – Sin Egon, inženjer (Zagreb, 23. IX. 1904 – Nantes, Francuska, 21. III. 1992). Osnovnu školu, gimnaziju i studij kemije završio je u Zagrebu. Zahvaljujući stipendiji doktorirao je u Lilleu 1932. Preživio je II. svj. rat u Francuskoj, djelomično zaštićen mješovitim brakom s Elisabeth rođ. Defour. Radio je u pokrajini Lorraine kao inženjer crne metalurgije te se bavio dobivanjem antikorozivnoga čelika za širu uporabu (rakete »Ariane«, gume »Michelin« i dr.). Dobio je veliku državnu nagradu za znanstvena istraživanja (1957) i franc. Legiju časti za te pronalaske.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 675. – Podaci o ulazniku M. Vlatković i P. Herzog.
LIT.: Advokatura, 40(1914) 4. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 7(1933) 4. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – M. Despot: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970. – Ista: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.