HERZOG, Ivan (Hercog), neuropsihijatar (Đakovo, 30. I. 1883 – Zagreb, 31. VIII. 1954). Sin → Leopolda i Nanette rođ. Mautner, brat → Mavrov. S Marijom rođ. Granec otac je → Mire Vlatković. Klasičnu gimnaziju završio 1901. u Zagrebu, medicinu studirao u Beču i Pragu, gdje je i promoviran 1907. Potom je specijalizirao neuropsihijatriju 1908–09. u duševnoj bolnici u Hildburghausenu te u internoj i psihijatrijskoj klinici u Pragu. Potkraj 1909. postao je sekundarni liječnik Internoga odjela zagrebačke Bolnice milosrdne braće (poslije Zakladna bolnica, danas KB »Sveti Duh«), u kojem su se liječili i neuropsihijatrijski bolesnici. U toj bolnici od 1912. vodi i rendgenski laboratorij (od 1918. Rendgenski odjel). Za I. balkanskoga rata, kao dragovoljac u kragujevačkoj voj. bolnici, zapaža pojavu psihičkoga šoka u ranjenih vojnika. Nastavlja se usavršavati u neuropsihijatriji 1918–19. u Pragu, 1924. u Münchenu te 1928. u Parizu. Po povratku iz Praga 1919. osniva u Zakladnoj bolnici Odjel za živčane i duševne bolesti, prvi takve vrste u Hrvatskoj. God. 1935. pri tom je odjelu osnovao našu prvu mentalnohigijensku ustanovu – Stanicu za psihohigijenu. Po uspostavi NDH upisan je u Kartoteku židovskoga znaka, ali iako je znak preuzeo, čini se da ga nije nosio jer mu je supruga bila »arijevka«. Ipak je otpušten i u tri navrata interniran te je morao u lipnju 1941. Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH podnijeti prijavu o imovini, u kojoj je naveo da radi bez plaće. Rat je preživio u Zagrebu. God. 1945. opet je preuzeo vodstvo svojeg odjela sve do 1949, kad je taj odjel ukinut. Tada je premješten u Opću bolnicu »Dr. Mladen Stojanović« (danas KBC »Sestre milosrdnice«) te 1950. obnovio rad Stanice za psihohigijenu, no iste je godine umirovljen. Još je neko vrijeme radio honorarno u toj stanici, kao konzilijarni neurolog u Općoj bolnici »Dr. Josip Kajfeš« (danas KB »Sv. Duh«) te kao sudski vještak. – Prihvativši moderne tečevine tadašnje psihijatrije, uveo je humani pristup duševnim bolesnicima i medicinske metode u liječenju psihoza. Proučavao je progresivnu paralizu i shizofreniju, halucinacije i prisilne predodžbe, bolesti ekstrapiramidnoga motornoga sustava. Dao je nova i originalna zapažanja kod tzv. reumatske kljenuti ličnog živca. U Stanici za psihohigijenu provodio je liječenje alkoholizma, bavio se terapeutskom primjenom hipnoze, a napose forenzičnom psihijatrijom. Pisao je o prilikama u našim duševnim bolnicama, podvrgnuo je kritici projekte zakona o umobolnicama i kaznenoga zakona. Radove je objavljivao u časopisima Liječnički vjesnik (1912, 1916–17, 1919–22, 1924–25, 1927–30, 1932–33, 1935–36), Revue v neurologii a psychiatrii (1920), Mjesečnik pravničkog društva (1924), Medizinische Klinik (1926), Deutsche Zeitschrift für Nervenheilkunde (1927), Praktični liječnik (1927), Zeitschrift für die gesammte Neurologie und Psychiatrie (1928), Kriminal (1934), Neuropsihijatrija (1953). Bio je predsjednik Neuropsihijatrijske sekcije Zbora liječnika Hrvatske. – Također je bio školovani violinist; u njegovu se zagrebačkom domu njegovala komorna glazba. U triju su s njim svirali njegova sestra Tereza, glazb. pedagoginja i pijanistica, i Rudolf Matz, violončelist, a u gudačkom kvartetu izmjenjivali su se uglavnom liječnici glazbenici izvodeći klasični koncertni repertoar. God. 1927–34. bio je član ravnateljstva HGZ. Dobitnik je više odlikovanja.
DJELA: Liječenje alkoholizma. Zagreb 1952.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676. – KŽZ. – Podaci o ulazniku M. Vlatković.
LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – L. Glesinger: (Nekrolog). Liječnički vjesnik, 76(1954) 11/12. – S. Župić: Dr. Ivan Herzog. Neuropsihijatrija, 3(1955) 1. – V. Boić: Zagrebački liječnici i glazba. Saopćenja »Pliva«, 6(1963) 1. – L. Glesinger: Češkoslovačko-južnoslavenske medicinske veze u prošlosti. Beograd 1965. – A. Nick: Liječnici iz Hrvatske u balkanskim ratovima 1912–1913. U: Zbornik radova četrnaestog naučnog sastanka Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Beograd 1965. – V. Boić: Prilog komornoj glazbi u zagrebačkim domovima. Sv. Cecilija, 47(1977) 2. – V. Hudolin: Klinika za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti. U: Klinička bolnica »Dr. Mladen Stojanović« Zagreb 1845–1985. Zagreb 1985. – N. Hamel-Puškarić: Prim. dr. Ivan Herzog. U: Neurološka klinika i Zavod za neuropatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1921–1986. Zagreb 1986. – V. Dugački i I. Ajanović-Malinar: Herzog, Ivan. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.