FELLER, Miroslav (Fritz), književnik, publicist i estetičar (Donja Stubica, 5. III. 1901 – Silba, 30. V. 1961). Sin → Eugena Viktora i Ide rođ. Oemichen, brat → Vilima, → Ferdinanda i → Marijana. Gimnaziju je završio u Zagrebu, gdje je započeo i studij medicine, koji nije dovršio. Od 1922. do 1924. boravio je u Beču, gdje je studirao filozofiju i medicinu, slušao predavanja Sigmunda Freuda i surađivao u listu Der Abend. Vrativši se u Zagreb, postupno se počeo baviti proučavanjem uloge reklame u suvremenom gospodarstvu i u javnom životu. Krajem 1928. u Zagrebu je osnovao Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju »Imago« u kojem s grafičkim suradnicima (Sergije Glumac, Anka Krizmanić i dr.) razvija moderne tržišne vizualne komunikacije. Na tom je području bio jedan od prvih teoretičara i praktičara u Hrvatskoj. Stručni časopis Reklama, što ga je pokrenuo 1929. u Zagrebu, bio je prvi te vrste u tadašnjoj Jugoslaviji. Godinu potom u Berlinu je pokrenuo sličan časopis Werbeberater. Do 1936. živio je u Švicarskoj i Parizu, a posjetio je i SSSR. Nakon povratka, povukao se na Mljet, gdje ga je zaokupljao sociološki pokus osnivanja ribarske zadruge. Za tal. okupacije u II. svj. ratu isprva bio u logorima (Mamula, Visco kraj Udina), a 1943. pridružio se slov. partizanima. Zbog psihoanalitičke i nedogmatske marksističke orijentacije F. je u prvim poratnim godinama bio zatvoren u Beogradu (1946–49), a potom je poslan na prisilni rad. Razmjerno slobodno razdoblje javnoga djelovanja u njegovu životu odvijalo se 1953–56, kad je privlačio pažnju svojim člancima i predavanjima, napose o estetskim temama (književnosti, slikarstvu, glazbi), radovima u kojima se očitovao misaoni sinkretizam, spoj psihoanalitičke teorije umjetnosti, opće antropologije i psihološkoga tumačenja društvenih pojava. Nakon 1956. ponovno se povukao u jadransku osamu, na otok Silbu, gdje je i umro. Njegov je način života oscilirao između potrebe za dinamikom modernog svijeta i povlačenja u osamu. Osim na hrvatskom znatan broj publikacija objavio i na njemačkom. U Beču je tako 1933. objavio knjigu Hitler und die Zukunft koja kritički progovara o Adolfu Hitleru i predstavlja vrijedan dokument vremena. Hrvatske su mu publikacije uvelike marginalizirane. Mnoga djela pripovjedne proze te dramska djela ostala su mu neobjavljena, a dio ih je napisao i pod pseudonimom Miroslav Evgenijić Godovsky.
DJELA: Vapaji za nadčovjekom. Bjelovar 1920 (pod pseudonimom). – Antisemitismus. Berlin 1931. – Psychodynamik der Reklame. Bern 1932. – Das Unbehagen in der Zivilisation. Bern 1933. – Psychodynamik des primitiven Denkens. Leipzig–Beč 1933. – Don Quijote na otoku Mljetu. 1939 (rukopis). – Bit kulture. Zagreb 1946. – Osnovi dijalektičko-materijalističke teorije života, svijesti i spoznaje. Zagreb 1946. – Pjesme iz lirskog dnevnika. Zagreb 1961.
LIT.: N. Batušić: Hrvatska kazališna kritika. Zagreb 1971. – O. Davičo: Rituali umiranja jezika. Beograd 1974. – Z. Posavac: Umjetnost i psihoanaliza. Republika, 33(1977) 1/2. – S. Lasić: Krležologija, 4. Zagreb 1993. – I. Reberski: Anka Krizmanić. Zagreb 1993. – B. Matan: Feller, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – Z. Posavac: Feller, Miroslav. Krležijana, 1. Zagreb.