EPSTEIN, Jacques (Jakov), trgovac, poduzetnik i dobrotvor (Zagreb, 1822 – Baden kraj Beča, 26. X. 1859). Sin trgovca Samuela (Trenčín, Slovačka, 1790 – Zagreb, 19. XII. 1866) i Nanette rođ. Lichtenstein, brat Juliusa i Sigismunda (Žiga). Otac se oko 1816. s obitelji nastanio u Zagrebu, gdje je djelovao kao knjigovođa kod → J. Stieglera, a poslije se bavio trgovinom s braćom Ignacom (Trenčín, Slovačka, 1800 – ?) i Wolfom (Trenčín, Slovačka, 1805 – ?). J. je trgovačku izobrazbu stekao u Zagrebu, gdje se bavio trgovačkim i potom poduzetničkim poslovima. Sudjelovao je u zagrebačkom javnom i kulturnom životu. Bio je član Ilirske čitaonice, a 1846. potaknuo je osnivanje Društva čovječnosti (Humanitätsverein), prve dobrotvorne udruge u Zagrebu, kojoj je u duhu ilirskoga, ali i reformističkoga pokreta namijenio i prosvjetnu ulogu. Dužnost predsjednika Društva obnašao je od 1846. do 1856, a od 1856. do 1858. bio je njegov gl. ravnatelj. Član je novoosnovanoga Upravnog odbora društva »Slavjanska lipa«, koje je djelovalo 1848–49. pod geslom franc. revolucije o slobodi, jednakosti i bratstvu podržavajući ideju preuređenja Habsburške Monarhije na federalističkoj osnovi. Kao član Gospodarskoga i Upravnoga odbora društva zauzimao se za unapređenje trgovine i obrta u Hrvatskoj. God. 1849, godinu dana prije službenog osnivanja komora na području Habsburške Monarhije, J. je predložio upravnomu odboru »Slavjanske lipe« osnivanje samostalne hrv. trgovačko-obrtničke komore, smatrajući da bi ona znatno pridonijela napretku trgovine i obrta te prometa i gospodarstva u cjelini; njegov prijedlog sačuvan je u obliku pisma od 5. II. 1849. u Zbirci rijetkosti NSK u Zagrebu. Do njegova ostvarenja došlo je 1852. utemeljenjem Trgovačko-obrtničke komore. – Za predsjednika zagrebačke Izraelitske bogoštovne općine izabran je 19. VI. 1853. i tom se prigodom u velikom programskom govoru zauzimao za konsolidaciju i razvoj općinskih institucija. U njegovo doba općina je molila bečku općinu za pomoć u izgradnji sinagoge (21. IX. 1854.). Iste je godine odstupio s predsjedničke dužnosti zbog spora sa zagrebačkom ortodoksnom zajednicom. Amaterski se bavio glazbom te je skladao niz plesova za klavir u čast supruge bana Josipa Jelačića Sofije rođ. Stockau. Nastojeći pomoći svim potrebitima došao je u tešku materijalnu situaciju. Da bi se riješio nagomilanih dugova pokrenuo je nove poslove s osiguranjem i reosiguranjem, ali je ponovno upao u financijske poteškoće i pritisnut zahtjevima vjerovnika na putu za Beč pokušao je samoubojstvo od posljedica kojega je preminuo u badenskoj bolnici. U povodu njegove smrti zagrebački podrabin → Jakob Eisner održao je 24. XI. prigodni govor, tiskan iste godine.
LIT.: (Nekrolozi): Agramer Zeitung, 34(1859), 27. X; Carsko-kraljevske službene novine, 25(1859), 28. X. – Izvješće Trgovačko-obrtničke komore za godinu 1876. Zagreb 1876. – J. Barlè: Još nekoliko priloga k povijesti Židova u Hrvatskoj. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, 11(1909) 2. – G. Schwarz: Povijest zagrebačke Židovske općine od osnutka 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – M. Despot: Jacques Epstein. Život i rad (1822–1859). Jevrejski almanah, 1963–1964. – Ista: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970. – M. Kolar Dimitrijević: Društvo čovječnosti 1846 –1946. Zagreb 1998 – S. Knežević: Zagrebačka sinagoga. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23(1999). – D. Ginsberg: Nešto arhivske građe za povijest Jevreja Jugoslavije u 19. vijeku. Omanut, 1(1936–37) 7. – A. Szabo i T. Delibašić: Epstein, Jacques (Jakov). Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – M. Kolar-Dimitrijević: Jakov Epstein inicira osnutak Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu. Novi Omanut, 9(2001) 44/45. – S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.