ENGELSRATH, Vilim Vuk (Wolfgang), obrtnik (Zagreb, 24. VI. 1861 – ?logor, 1941–1945). Sin Josipa i Nanette rođ. Hertman. Zanat je izučio kod zagrebačkoga zlatara Alberta Löwyja (1878) i u Beču. God. 1878. pridružio se ocu u obiteljskom zlatarsko-draguljarsko-srebrenarskom obrtu »Josip Engelsrath« sa sjedištem u Ilici u Zagrebu, a nakon očeve smrti 1892, s majkom je nastavio posao u kojem mu se 1895. pridružio brat Albert, dok se brat Artur Ernst u posao uključio 1904. ili 1909. Ubrajao se među najpoznatije zlatare, urare i draguljare u Zagrebu, a osnovao je i podružnice u Rijeci (1899), Sisku (od 1890-ih), Beču, Karlovcu i Opatiji. Vodio je zagrebačku središnjicu 1912–36, jedno vrijeme i sa sinom Josipom, dok su braća preuzela poslovanje podružnica; Albert je od 1899. vodio radnju u Via Governo u Rijeci. Obitelj je također imala vlastitu radionicu za izradu nakita, srebrnoga pribora za jelo i posuđa za opremu stola, izrađivali su i medalje (medalja Otvorenje Starčevićevog doma, 1895). Također su imali veliku ponudu zlatnoga nakita, a u međuratnom razdoblju i nakita s briljantima. Sudjelovali su na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896, a 1902. poduzeće je sudjelovalo na natječaju za izradu lanca zagrebačkoga gradonačelnika prema Bolléovu nacrtu. Po osnutku NDH u prijavi imovine naveo je galanterijske alpake i staklene robe vrijedne 20 000 din., pohranjene u poduzeću »Caro&Jelinek« od 1936, te dvije srebrne menore za vjerske obrede. Tada je bio udovac i s kćeri živio u Tomašićevoj ul. u Zagrebu, no ubrzo su preseljeni u Ozaljsku ul. na zagrebačkoj Trešnjevci. Stradao je u nepoznato doba u nepoznatom logoru. Sudbina braće također je nepoznata. – Sin Josip (Joe), poduzetnik (Zagreb, 11. IX. 1902 – ?). U međuratnom razdoblju s ocem je sudjelovao u obiteljskom poslu. Po uspostavi NDH sa suprugom Hedom rođ. Heksch preuzeo je žid. znak. Odboru za podavanja Židova predao je vjenčane darove i obiteljski nakit svoje žene vrijedne 6700 din. Prebjegao je u SAD i preživio II. svj. rat. – Vilimov otac Josip (Josef), obrtnik i žid. aktivist (Mattersburg, Austrija, 1818 – Zagreb, 1892). S Nanette rođ. Hettman otac je Vilima Vuka, Alberta (? – ?), Artura Ernsta (? – ?) i Berthe (Zagreb, 28. X. 1895 – ?). Zlatarski i urarski zanat učio je u Beču, radio u Grazu, zatim 1850. u Zagrebu osnovao zlatarsku i draguljarsku radnju, koja je kao obiteljska tvrtka djelovala sve do 1936. Bio je jedan od najpoznatijih zagrebačkih zlatara, urara i draguljara. Imao je trgovine u Ilici i u Margaretskoj ul. God. 1864. sudjelovao je na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi u Zagrebu. Bio je predsj. ortodoksne ŽO u Zagrebu (1853), potom zajedno s → J. Hochstädterom osnivač i član ortodoksne općine Izraelićana starovjeraca (1879) te suautor njezinih pravila. – Josipova supruga Nanette rođ. Hertman, poduzetnica (? – ?). Nakon suprugove smrti 1892. nastavila je sa sinovima voditi obiteljsko poduzeće. – Josipov brat Hugo, arhitekt (?, 1864 – Osijek, 1891). Projektirao je zgradu Trgovačke i obrtničke komore u Osijeku.
IZV.: DAZ, F, GPZ, Obrtni registri, Obrtni upisnik A 1884 – 1900, 65, br. 12 (1891), 25 (1893), 102 (1894) i 83 (1909). – DAZ, F, GPZ, Obrtni registri, Obrtni upisnik A 1901–1916, knjiga 66, br. 104 (1914). – DAZ, F, GPZ, Obrtni registri, dosje IV– 177–33. – DAZ, Matične knjige Židova, Matične knjige rođenih 1858–1878. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 667. –– HDA, ZV BiN 3337 od 11. IX. 1879. – HDA, ZV BiN 6748 od 4. XII. 1879. – KŽZ. − Podaci o ulazniku M. Kaiser.
LIT.: Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izložba u Zagrebu (katalog izložbe). Zagreb 1864. – Kraljevine Hrvatska i Slavonija na Tisućugodišnjoj zemaljskoj izložbi Kraljevine Ugarske u Budimpešti 1896. (katalog izložbe). Zagreb 1896. – Guida generali per Trieste, l’Istria, Fiume e la Dalmazia. Trieste 1899. – I. Ulčnik: Naši stari zagrebački privrednici. Revija, 1934, 10. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Zagreb 1979. – Historicizam u Hrvatskoj, 1–2. Zagreb 2000. – I. Lukežić: Židovska dobrotvorna i kulturno-prosvjetna društva u Rijeci. Sveti Vid, 6(2001). − Secesija u Hrvatskoj (katalog izložbe). Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.