EISNER, Bertold, pravnik (Korolówka, Ukrajina, 20. VIII. 1875 – Zagreb, 28. VII. 1956). Gimnaziju i Pravni fakultet završio je u Černovcima, gdje je 1899. promoviran u doktora pravnih znanosti. Kao sudski vježbenik radio u bečkom Kotarskom sudu, a 1900–05. službovao u sudovima u Travniku, Jajcu, Prijedoru i Ključu. God. 1905. dodijeljen je kao referent pravosudnomu odjelu Zemaljske vlade BiH, gdje je poslije bio vladin podtajnik, tajnik, savjetnik i zamjenik šefa pravosuđa do 1924. kad je Pravosudni odjel ukinut. Nakon toga otišao na rad u Ministarstvo pravde u Beograd, ali se već iduće god. vratio u Sarajevo, gdje je postao predsj. Građanskoga vijeća Vrhovnoga suda. Od 1928. je bio načelnik zakonodavnog odjela Ministarstva pravde u Beogradu. Istodobno je 1924–29. stručnjak Privatnopravnoga odsjeka Stalnoga zakonodavnoga vijeća. Od 1933. u Zagrebu je na poziv Pravnoga fakulteta u Zagrebu kao redoviti profesor predavao pandektarno i međunarodno privatno pravo, a nakon ukinuća pandektarnoga prava kao posebnoga kolegija, od 1938. predavao je ženidbeno pravo i od 1939. međunarodno privatno pravo. Od 1937. do 1938. bio je dekan Pravnog fakulteta. Po uspostavi NDH zatražio je arijska prava. Nije poznato je li ih dobio, ali je po nalogu iz Ureda poglavnika, upućenoga na ruke Eugena Kvaternika u RUR, bio 31. XII. 1941. izuzet od mjera protiv Židova te nije bio upisan u Kartoteku židovskoga znaka. Dana 4. I. 1943. prisilno je umirovljen u posljednjem valu umirovljenja žid. profesora. Nakon završetka II. svj. rata ponovno je vraćen na Pravni fakultet kao redoviti profesor obiteljskoga prava do 1949. i međunarodnoga privatnog prava do konačnoga umirovljenja 1955. Nakon umirovljenja radio je honorarno na fakultetu. Veliki doprinos dao je u zakonodavnom radu, a sudjelovao je i na Međunarodnoj konferenciji za izjednačenje mjeničnoga prava 1930, Međunarodnoj konferenciji za izjednačenje čekovnoga prava 1931. te na Diplomatskoj konferenciji o autorskom pravu 1952, sve u Ženevi. Napisao je mnogobrojne knjige, monografije, rasprave i članke, poglavito s područja pozitivnoga građanskog prava, međunarodnoga privatnog prava te obiteljskoga i rimskoga prava. Pisao je i o pitanjima posebnih pravnih grana: patentnom, trgovačkom, mjeničnom, čekovnom, stečajnom, autorskom i šerijatskom pravu kao i o nelojalnoj konkurenciji te općim uzancama za promet robom. Surađivao je u stručnim časopisima, zbornicima, prigodnim spomenicama i publikacijama: Zeitschrift für das Privat-und öffentliche Recht der Gegenwart (1912), Arhiv za pravne i društvene nauke (1920, 1922, 1924, 1930–31, 1938–39, 1948, 1952–53), Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu (1923–24, 1926, 1928, 1932–39, 1944), Spomenica Kongresa pravnika (Ljubljana, 1927), Zeitschrift für Ostrecht (1927), Pravosuđe (1932, 1936), Spomenica Mauroviću (Zagreb, 1934), Spomenica Dolencu, Kreku, Kušeju in Škerlju (1937), Annuario di diritto comparato e di studi legislativi (Rim 1939), Mélanges Streit (1939), Godišnjak Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1941), Giurisprudenza comparata di diritto internazionale privato (Ljubljana, 1942), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1948, 1951, 1954–55), Naša zakonitost (1949, 1953–55), Zeitschrift für ausländisches und internationales Privatrecht (1952, 1954–56), Divorce et séparation de corps dans le monde contemporain (1954) i Jugoslavenska revija za međunarodno pravo (1954–55). Pratio je pravosuđe i sudovanje naših sudova s područja građanskoga prava dajući kritičke ocjene njihovih objavljenih rješenja. Autor je skripta Međunarodno privatno pravo (Zagreb 1937), Pandekta (1. Zagreb 19372, 19383; 2. 19383) i Međunarodno obvezno pravo s nekim partijama iz međunarodnog procesnog prava (Zagreb 1954). Oporučno je ostavio svu svoju imovinu kao zakladu za pomaganje studenata Pravnoga fakulteta u Zagrebu.
DJELA: Medjunarodno, medjupokrajinsko (interlokalno) i medjuvjersko bračno pravo Kraljevine Jugoslavije. Zagreb 1935. – Mišljenja o predosnovi Gradjanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju (suautor M. Pliverić). Zagreb 1937. – Il progetto preliminare del Codice civile jugoslavo. Roma 1938. – Die Rechtsstellung der ausländischen Handelsgesellschaften in Jugoslawien nach dem neuen jugoslawischen Handelsgesetz. Athen 1939. – Rimsko pravo (suautor M. Horvat). Zagreb 1948. – Porodično pravo. Zagreb 1950. – Međunarodno privatno pravo, 1–2. Zagreb 1953–1956.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 667. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28642. – Telefonski imenik 1941.
LIT.: M. Bartoš: Međunarodno, međupokrajinsko (interlokalno) i međuvjersko bračno pravo Kraljevine Jugoslavije. Arhiv za pravne i društvene nauke, 25(1935) 1/2. – F. Čulinović: Mišljenja o predosnovi Građanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju. Pravosuđe, 6(1937) 5/6. – R. Sajovic: Das Eherecht im jugoslawischen Vorentwurf und im tschechoslowakischen Entwurf eines bürgerlichen Gesetzbuches. Slovenski pravnik, 51(1937) 1/2. – Đ. Mirković: Pravni položaj inozemnih trgovačkih društava u našoj državi po današnjem pravu i po novom trgovačkom zakonu. Arhiv za pravne i društvene nauke, 29(1939) 1. – P. Rastovčan: Život i rad profesora Bertolda Eisnera (20. VIII. 1875 – 28. VII. 1956; s bibliografijom radova). Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (Spomenica prof. Bertoldu Eisneru), 6(1956) 3/4. – Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1–2. Zagreb 1969. – M. Apostolova-Maršavelski: Znanstvena obrada i nastava Rimskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 27(1977) 1. – J. Garašić: Juridički fakultet Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu od 1776. do 1850. Pravni fakultet u Zagrebu. Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta, II/1. Zagreb 1996. – M. Apostolova-Maršavelski: Rimsko i pandektno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Ibid. – M. Alinčić: Pola stoljeća Katedre obiteljskog prava. Ibid. – T. Delibašić: Eisner, Bertold. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – Nastavnici fakulteta. U: Pravni fakultet u Zagrebu, 3. Zagreb 1998. – Eisner, Bertold. Hrvatska enciklopedija, 3. Zagreb 2001. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.