DIAMANT, Greta, publicistkinja i novinarka (Vukovar, o. 1900 – Moskva, X. 1993 ili 1994). Kći vukovarskog rabina → Juliusa i Šulamit rođ. Löwy, unuka rabina → Davida Löwyja. Gimnaziju je završila u Vukovaru, a nakon I. svj. rata studirala je u Beču, gdje se oko 1920. učlanila u Klub studenata socijalista iz Jugoslavije, čiji je jedan od organizatora bio i → L. Kraus. Ondje je prihvatila komunističke ideje i upoznala budućega supruga → Karla Fodora, s kojim se potom nastanila u Berlinu, gdje je upoznala Bertolta Brechta i Kurta Tucholskoga. Kao ljevičarka, nakon dolaska na vlast Adolfa Hitlera 1933, otišla je iz Njemačke u SSSR, gdje je kao žrtva staljinističkih čistki provela dvije godine u Gulagu (logor Magadan), a prema svjedočenju njezina nećaka Aleksandera Vermeulena, preživjela je podučavajući djecu komandanta logora. Bila je rehabilitirana još za Staljinova života (oko 1946). U književnosti se javlja prikazima djela Miroslava Krleže, Nikolaja Ogneva i dr. (Nova literatura, 1928–29) te kao dopisnica iz Pariza (15 dana, 1933–34), a bila je također dugogodišnja suradnica časopisa Neues Leben, njem. izdanka Pravde, koji je izlazio u Pragu. Između 1975. i 1985. više je puta dolazila u Hrvatsku i Vukovar. Potpisivala se kao Greta Fodor te pseudonimima i šiframa Gre. Fo. i Maria Werner. – Brat Ernest, pravnik (Vukovar, ? – ?). Doktorirao 1920. na zagrebačkom Pravnom fakultetu temeljem rigoroza. U međuratnom razdoblju bio je odvjetnik u Subotici. Odveden je u Auschwitz u kolovozu 1942. s ostalim mađ. Židovima, a preživio, prema vlastitim navodima, možda i zato jer je znao svirati violinu. Nakon II. svj. rata često je dolazio u Vukovar i redovito odsjedao kod Rose Oberson, majke liječnika → Đure. – Brat Otto, pedagog i poduzetnik (Vukovar, 31. VIII. 1898 – Auschwitz, 1942). Jedno je vrijeme bio nastavnik povijesti, a potom se bavio poduzetništvom. U ljeto 1942. deportiran je u Auschwitz, gdje je stradao. – Brat Viktor, drvni stručnjak (Vukovar, o. 1900 – logor Jasenovac, 1941). Radio je u drvnoj industriji, najprije u Sloveniji, a zatim se zaposlio kod vukovarskoga veletrgovca drvom i drvnom građom → Aleksandra Steinera. Bio je zaručen s Kristinom Herzl iz Subotice. Po osnutku NDH, iako mu je šurjak → Edmund Bier poslao iz Rijeke propusnicu na adresu poslodavca, u njegov se stan uselio zamjenik šefa vukovarske ustaške policije, koji ga je smjesta dao uhititi. Deportiran je u logor, vjerojatno u Danicu kraj Koprivnice, potom u Gospić, a potom prebačen u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Sestra Katharina (Keta) Diamant-Vermeulen, prevoditeljica (Vukovar, 22. IX. 1901 – Utrecht, Nizozemska, 20. IX. 1970). Studirala je 1920–22. u Beču, gdje je slušala Freudova predavanja. Angažirala se u politici kao ljevičarka. S Gretom je poč. 1930-ih otišla u SSSR, gdje je radila kao tumač i prevoditelj sa sedam jezika. U Rostovu se udala za niz. arhitekta Jana Willema Vermeulena, zbog čega je proglašena špijunkom i provela tri mjeseca u moskovskom zatvoru Ljubjanki. Iz SSSR je 1938. otišla k suprugu u Nizozemsku, koji je kao član Pokreta otpora 1943. stradao u nacističkom logoru Vught. Ona je preživjela Holokaust skrivajući se kod Johanne Theodore Niemeijer iz Groningena (tetka Pum), koja je za to proglašena Pravednicom među narodima.
IZV.: Nadgrobni spomenik na vukovarskom židovskom groblju. – Podaci o ulaznici A. Vermeulen.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Đ. Oberson: (Nekrolog). Bilten ŽOZ, 1994, 34/35. – V. Kovač: Židovi Vukovara. Ibid., 1996, 46/47. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.