DEUTSCH, Vilim (Deutsch Maceljski), veletrgovac i industrijalac (Zagreb, 5. VII. 1855 – Beč, 19. XII. 1926). Sin → Filipa i brat → Alberta i Benka, otac → Gustava, → Roberta i → Vlatka Deutsch Maceljski. Kao najstariji Filipov sin, od 1875. pomagao je ocu u vođenju obiteljskoga poduzeća, koje je 1885. promijenilo ime u »Filip Deutsch i sin«, a kad su se 1894. uključili Albert i Benko, poduzeće je promijenilo ime u »Filipa Deutscha sinovi«, trgovina drvima i šumska industrija. Za njegova vođenja posao se i dalje vodio konzervativno, bez velikih rizika; krediti nisu bili uzimani te obitelj nije ulazila u druge poslove ni osnivala nova dionička društva poput drugih Židova. Kao iznimno sposobni i poduzetni već su se 1870-ih, zahvaljujući sve većoj potražnji za građevnim drvom, okrenuli proizvodnji i preradi crnogorice, a od 1884. na mnogo unosniju hrastovinu, istodobno zadržavajući proizvodnju i trgovinu ogrjevnim i tehničkim drvom te daskama. Iskorištavaju mnoga šumska zemljišta, među ostalim šumu plemićke obitelji Sermage u Hrvatskom zagorju, šumu Česma kraj Bjelovara te državnu šumu Žutnica kraj Krapine. Potkraj XIX. i poč. XX. st. poslove je sve više preuzimao brat Albert, a potom i sin Gustav. Poduzeće je vođeno vrlo skladno jer su u njegovu vlasništvu članovi obitelji sudjelovali s fiksnim postocima te je poduzeće uspjelo ujediniti proizvodnju i trgovinu te se razviti u jedno od najvećih proizvodnih i trg. poduzeća hrastovinom u srednjoj Europi, posebice nakon što je 1908. kupljena šuma Turopolje, neposredno uz prugu Zagreb–Sisak, gdje je 1911. otvorena i velika pilana, što je bio ključni poslovni pothvat poduzeća. God. 1910. dobio je, zajedno s ostalim članovima obitelji, ugarsko-hrv. plemstvo te pridodao prezimenu nastavak »od Macelja«, odnosno Maceljski prema šumi na brdu Macelj, koja je bila u vlasništvu poduzeća, a u Đurmancu kraj Krapine bila je i pilana. S bratom Albertom bio jedan od najvećih prinosnika poreza u ŽO u Zagrebu za 1915. – Supruga Charlotte (Šarlota) (Lupoglav kraj Dugog Sela, 28. IV. 1863 – Zagreb, 11. X. 1944). Po uspostavi NDH u prijavi imovine navela je vlasništvo nad trećinom kuće u Jurišićevoj ul. Za II. svj. rata neko se vrijeme skrivala u sanatoriju Đure Vranešića na Zelengaju u Zagrebu.
IZV.: ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: M. Kolar-Dimitrijević: Deutsch Maceljski. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.