DEUTSCH, Samuel (Dajč, Šmule), internist i žid. aktivist (Zagreb, 25. VIII. 1905 – Zagreb, 3. VII. 1974). Sin Julija (?, o. 1866 – Zagreb, 8. XII. 1935) i Laure rođ. Freund (?, o. 1877 – Zagreb, 8. V. 1952), brat → Slavka i Šandora. Otac Julio bio je graditelj i trgovac drvetom, osnivač i prvi vlasnik poduzeća »Julio Deutsch, trgovina dasaka, građevnog drva i ostaloga građevnog materijala« te član ortodoksne židovske općine u Dugoj ulici (danas Radićeva ul.). – S. je od 1935. bio u braku s Ljerkom, s kojom je imao sinove Ivicu Nathana (Zagreb, 1948) i → Daniela Darka. Završio je žid. osnovnu školu i gimnaziju (1925) u Zagrebu, gdje je započeo studij medicine. Nastavio ga u Freiburgu i Würzburgu, gdje je 1930. diplomirao, te iste god. doktorirao tezom Ringabscess der Hornhaut (Apsces rožnice). Vrativši se u Zagreb, otvorio je 1931. privatnu ordinaciju te 1938. specijalizirao internu medicinu na Internoj klinici Ivana Huge Botterija. Po uspostavi NDH sa suprugom Ljerkom preuzeo je žid. znak. Sa skupinom žid. liječnika poslan je u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa te je radio u bolnici u Travniku. Odande je intervenirao kad su mu u kolovozu 1942. u Zagrebu uhitili majku i odveli je u sabiralište u Križanićevoj ul. Nakon što su partizanske jedinice 22. X. 1944. privremeno zaposjele Travnik, priključio se partizanima te nakratko obnašao dužnost voditelja internoga odjela iste bolnice (nakon 22. X. 1944 – krajem 1944), potom voditelja internoga odjela bolnice 7. korpusa u Ljubiji (nakon 1. I. 1945), te naposljetku 1945. upravitelja Bolnice za plućne bolesti u Banjoj Luci. Nakon demobilizacije, vratio se 1946. u Zagreb te kao gl. internist radio u Socijalnom osiguranju do 1960, kad je postao primarijus Opće bolnice »Dr. Mladen Stojanović« (danas KBC »Sestre milosrdnice«), gdje je ostao do umirovljenja 1974. U stručnom radu cijenjen je kao izvrstan dijagnostičar, a u znanstvenom radu istaknuo se različnim temama iz interne medicine (ulkusne bolesti, reumatizam, hematologija) u časopisima Ars therapeutica (1932–33), Terapeutski vjesnik (1932), Medicinske vijesti (1933), Liječnički vjesnik (1937–38, 1964, 1973), Zbornik Komiteta za zaštitu zdravlja (1950), Reumatizam (1956, 1968). – Od mladosti je sudjelovao u radu Židovske općine u Zagrebu; aktivan u Makabiju kao vježbač i poslije prednjak. Istaknuti je član Židovskoga gombalačkog i športskog društva Makabi u Zagrebu (1920–41) i njegov dugogodišnji tajnik (1923–37) te je imao veliku ulogu u gradnji njegove gimnastičke dvorane u Palmotićevoj ul. u Zagrebu. Surađivao je u žid. tisku kao kult. djelatnik (Gideon, 1922–23; Israel, 1925) i promicatelj sporta sa stajališta židovstva i medicine (Narodna židovska svijest, 1924–26; Jevrejski narodni kalendar, 1935–36; Židov, 1935, 1937). Također je bio aktivan i u organizaciji cionista-revizionista »Zev Žabotinski« te u Bnei Britu. Kult. radom nastavio se baviti i nakon II. svj. rata. Bio je dugogodišnji član Vijeća ŽOZ te pročelnik njezine kulturno-prosvjetne sekcije i pročelnik Kuratorija Doma staraca SJOJ. S Deziderom Sternom najzaslužniji za obnovu rada Vjerske sekcije ŽOZ 1960-ih. – Supruga Ljerka (Miriam), službenica i žid. aktivistica (Zagreb, 19. VIII. 1916 – Zagreb, 27. II. 2007). Kći Lazara Grünberga (Novi Sad, Srbija, 28. XII. 1877 – Zagreb, 7. X. 1949) i Irene rođ. Singer. Sa suprugom je bila aktivna u zagrebačkom Makabiju, cionističkoj udruzi »Žabotinjski« te u Bnei Britu. Po uspostavi NDH sa suprugom je preuzela žid. znak te s njim i svojim roditeljima odlazi u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. Partizanima se priključila 1943, a 1945. vraća se u Zagreb. U ratu je izgubila 57 članova šire obitelji, osim brata → B. Grünberga, koji je prebjegao u Lugano, i roditelja s kojima je bila zajedno tijekom ratnih godina. Iako je zajedno sa suprugom 1948. podnijela zahtjev za iseljenje u Izrael, bila je odbijena. Zaposlila se u Zavodu za socijalno osiguranje. Bila je dugogodišnja predsjednica Ženske sekcije i članica Vijeća ŽOZ, članica Kuratorija doma »Lavoslav Schwarz« te obnoviteljica Bnei Brita, kao jedna od dvoje preživjelih članova predratne organizacije.
IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29874. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.
LIT.: Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974. – Ž. Fuks: (Nekrolog). Jevrejski pregled, 25(1974) 718. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 13(1990) 8. – V. Dugački: Deutsch, Samuel. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – T. Kramer: Udio Židova u športu u Hrvatskoj. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.