DEUTSCH, Lea (Dragica), glumica (Zagreb, 18. I. 1927 – u vlaku na putu prema Auschwitzu, V. 1943). Kći odvjetnika → Stjepana i Ivke rođ. Singer. Nazvana zagrebačkim »čudom od djeteta«. Bila je svestrano nadarena – svirala je na glasoviru, pjevala, glumila, plesala. Bila je prava vedeta HNK, popularna i omiljena u najširim zagrebačkim krugovima i na drugim pozornicama, gdje je nastupala. Prvi put je nastupila u HNK kao petogodišnjakinja u ulozi Priske u Graničarima Josipa Freudenreicha. Ubrzo je postala ljubimica zagrebačke publike, a kritika ju je zapazila nakon uloge Mariette u komediji Giacinta Galline Tako ti je na tom svijetu, dijete moje. Znatan uspjeh postigla je zajedno s Ivanom Bracom Reissom u Tončeku i Točkici (Erich Kästner) i Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića (Ivana Brlić-Mažuranić). Njezine pjevačke i plesačke sposobnosti posebice su došle do izražaja u naslovnoj ulozi scenskoga djela Tita Strozzija i Josipa Dečija Čudo od djeteta. Od 1934. do 1939. igrala je u Ogrizovićevoj Hasanaginici, Nadinoj velikoj tajni Zlate Kolarić-Kišur, Malom lordu Elze Burnett-Hodgson, Zimskoj priči Williama Shakespearea i dr. Posljednju ulogu odigrala je 1940. u komadu Gene Senečića Spis br. 516. Uspostavom NDH obitelj je preuzela žid. znak i prešla na katoličanstvo, iseljena iz stana u Gundulićevoj ul. te preseljena na Trešnjevku, a u stanu njezinih roditelja živjeli su časnici njem. snaga i oružanih snaga NDH. Školovanje u III. ženskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu prekinula je kad su je 1943, unatoč zauzimanju mnogih zagrebačkih kulturnih djelatnika, policijske službe NDH uhitile s majkom i bratom Sašom. Otac se skrivao na Očnom odjelu Bolnice milosrdnih sestara (danas KBC »Sestre milosrdnice«), misleći da je samo on u opasnosti, a da ustaške vlasti neće dirati obitelj. Iz zatvora u Savskoj zajedno s drugim Židovima prebačena je na Zapadni kolodvor i tamo predana Gestapou. Po svemu sudeći umrla je u vlaku za logor Auschwitz. O njezinu životu i tragičnoj smrti Branko Ivanda snimio je dugometražni igrani film Lea i Darija (2011), a njezina sudbina također je poslužila Miljenku Jergoviću kao predložak za roman Ruta Tannenbaum (Zagreb 2006).
IZV.: Arhiv ŽOZ. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29282.
LIT.: Uspjela zabava Hrvatske žene u Petrinji. Jutarnji list, 24(1935), 3. V. – N. Vončina: Deutsch, Lea. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – P. Cindrić: Deutsch, Lea. Tko je tko u NDH. Zagreb 1997. – I. Golec: Deutsch, Lea. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja 1999. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – N. Ožegović: Film o tragičnom usudu dječje zvijezde. Nacional, 12(2006) 565. – B. Pavelić: Endlösung za hrvatsku Shirley Temple. Novi list, 61(2007) 19167. – P. Cindrić: Lea Deutsch – zagrebačka Anne Frank. Biografija. Zagreb 2008. – N. Rajner: Lea Deutsch – zagrebačka Anne Frank. Novi Omanut, 17(2009) 92. – M. Kalle: Lea Deutsch na velikom platnu. Vjesnik, 70(2009), 16. V. – J. Kodet: Lik Židova u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Novi Omanut, 27(2009) 96.