DEUTSCH, Edo (Dajč)

DEUTSCH, Edo (Dajč), ortoped (Zagreb, 26. XI. 1895 – Brčko, BiH, IV. 1944). Sin Jakova i Berte rođ. Scholler. Završio je gimnaziju u Zagrebu, a 1920. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Bratislavi. Ortopediju je specijalizirao u Zagrebu u Ortopedskoj bolnici Božidara Špišića i Beču u Ortopedskoj klinici Adolfa Lorenza. Od sred. 1920-ih bio je privatni liječnik u Zagrebu te vodio ambulantu za ortopedsku kirurgiju Okružnoga ureda za osiguranje radnika. Po uspostavi NDH, sa suprugom Ljubom rođ. Mautner (Pakrac, 13. VII. 1902 – Brčko, BiH, IV. 1944) i sinovima Velimirom (?, 1927 – Brčko, BiH, IV. 1944) i Đurom (?, 1931 – Brčko, BiH, IV. 1944), preuzeo je žid. znak, a u ljeto 1941. sa skupinom žid. liječnika upućen je u Tuzlu radi suzbijanja endemskoga sifilisa. Doznavši da mu je majka Berta u logoru zajedno s bratom Andrijom, u proljeće 1942. tražio je njezino puštanje, ali mu je javljeno da je umrla. Priključivši se partizanima, od listopada 1943. bio je kirurg u partizanskoj bolnici 3. korpusa u Trnavi; prilikom napada četnika na bolnicu 1944. bio je zarobljen i potom ubijen u Brčkom sa suprugom i sinovima. – Radove iz ortopedije objavljivao je u časopisima Ars Therapeutica (1934), Liječnički vjesnik (1926–27, 1930, 1932), Radnička zaštita (1926–27, 1933–34) i Kalendaru Dobrovoljnog društva za spasavanje (1931). Bio je urednik mjesečnika Praktični liječnik (1927–28) i Zdravstvene biblioteke »Minerva«, suradnik Leksikona Minerva te urednik prvoga našeg medicinskoga leksikona Leksikon zdravlja (Zagreb 1937). Pripadao je skupini lijevo orijentiranih intelektualaca, bio je jedan od inicijatora osnivanja zadruge za izdavanje ljevičarske literature Hrvatska naklada. Bavio se i filatelijom te objavio prvi hrv. leksikon filatelističkih izraza (Filatelistički almanah, 1939). – Brat Andrija, liječnik (?, 1894 – ?). Prešao je 1934. na katoličanstvo. Na nepoznat način preživio je II. svj. rat, daljnja sudbina nepoznata.

DJELA: Tuberkuloza kosti i zglobova (suautor V. Ćepulić). Karlovac 1928. – Liječenje rahitide. Karlovac 1929. – Vrući zrak, dijatermija i ultravioletne zrake u službi praktičnog liječnika. Zagreb 1933. – Nezgode i njihovo ocjenjivanje u socijalnom i privatnom osiguranju (suautori I. Ivančević i R. Rosner). Zagreb 1934.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27366, 29485. – KŽZ. – Podaci o ulazniku A. Nick. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Š. Novosel: Liječnici iz Hrvatske u Narodno-oslobodilačkoj borbi. Liječnički vjesnik, 73(1951) 8/9. – B. Novaković: Medicina na našim markama i naši lekari filatelisti. Saopćenja »Pliva«, 9(1966) 1. – J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2. – Isti: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. D. Grmek i V. Dugački: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 3, 1918–1940. Zagreb 1984. – V. Dugački: Deutsch, Edo. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1989. – A. i L. Nick: Židovski liječnici i farmaceuti u Hrvatskoj. Bilten ŽOZ, 1990, 13. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.