DEUTSCH, Albert (Deutsch Maceljski), veletrgovac i industrijalac (Zagreb, 10. VII. 1867 – Zagreb, 7. VII. 1952). Sin → Filipov. S braćom Benkom i → Vilimom priključio se 1894. vodstvu obiteljskoga poduzeća »Filipa Deutscha sinovi«, trgovina drvima i šumska industrija. God. 1910. dobio je, zajedno s drugim članovima obitelji, ugarsko-hrv. plemstvo te pridodao prezimenu nastavak »od Macelja« (Maceljski). Na prijelomu stoljeća vodio je iznimno uspješno poduzeće te s Vilimom bio jedan od najvećih prinosnika poreza u ŽO u Zagrebu za 1915. Obitelj se isticala i u dobrotvornom radu i već je od kraja XIX. st. darivala drvom i drugim potrepštinama mnoge zagrebačke nevoljnike. God. 1914. osnovao je »Zakladu Tilde pl. Deutsch Maceljski« za osnutak ferijalnih domova, koju je vodila njegova supruga. Zakladi je 1918. darovao 50 000 kruna te i poslije podupirao različite akcije društva (1922. donirao je 2 000 000 kruna za kupnju vile »Antonija« u Crikvenici). Pilana u Turopolju, koju je vodio s Vilimom, nećacima → Gustavom, → Robertom i → Vlatkom Deutsch Maceljski, godišnje je prerađivala 24 000 m3 hrastovih trupaca, proizvodeći i oko 20 000 komada željezničkih pragova, 2400 m3 hrastovih parketa i oko 500 vagona ogrjevnoga i drugoga drva. Tvrtka je imala 46 278 266 din. fiksnoga uloženoga kapitala, od čega je njegov udio bio najveći (29 000 000 din.). Obitelj je posjedovala i plemićko dobro Velika Erpenja–Družilovec površine 257 ha. Sred. 1930-ih zbog lošijega zdravlja, smanjio je aktivnosti, a vodstvo obiteljske tvrtke preuzeo je Gustav. Prije uspostave NDH Albert i Vilimovi sinovi Gustav, Vlatko i Robert posjedovali su ukupno desetak kuća i više zemljišta u centru i na širem području (Bijenička cesta) Zagreba te hotel »Eden« u Crikvenici (kupljen 1938. kao kuća za odmor) i kuće u Budimpešti. Po uspostavi NDH sa suprugom Tildom preuzeo je židovski znak te morao Uredu za obnovu privrede NDH podnijeti prijavu imetka u kojoj navodi da je suvlasnik kuća na Jelačićevu trgu, u Jurišićevoj, Vrhovčevoj (danas Draškovićeva), Gundulićevoj i Smičiklasovoj ul. te na Bijeničkoj cesti. Svu gotovinu, osim 80 000 din., kao i sve dragocjenosti i zlatninu, te uložne knjižice različitih banaka do datuma prijave 24. VI. morao je predati Ravnateljstvu ustaškoga redarstva, odnosno Odboru za podavanja Židova, dok mu je osobni automobil rekviriran, a umj. predmeti i slike iz stana zapečaćeni i »stavljeni pod zaštitu Hrvatskog muzeja«. Potraživanja svih članova obitelji preko Ministarstva financija iznosila su preko 15 000 000 din. Cijela obitelj je Odboru za podavanje dala najmanje 6,5 od ukupno 68 000 000 kuna koliko su ukupno dali zagrebački Židovi. U obveznoj prijavi imovine, navode se pokretnine i odjeća (glasovir, krzneni kaputi, kristalni lusteri, neugrađeno pokućstvo). Čak je 11. IV. 1942. od članova obitelji Deutsch Maceljski država iznudila 20 000 US dolara u zlatu, 42 000 US dolara, 19 640 švic. franaka i 2680 brit. funti. Na taj je način već tijekom 1942. cijela obitelj bila temeljito opljačkana. – Prvi je u obitelji bio stručno obrazovan zahvaljujući školovanju na inozemnim učilištima te je, kad je tržište u drugoj pol. 1920-ih bilo ugroženo uvozom jeftinijega drva iz SSSR, nastojao organizirati proizvođače i trgovce u struci. Jedan je od osnivača Saveza industrijalaca i trgovaca šumskih proizvoda Kraljevine SHS u Zagrebu (1928), čiji je predsjednik bio do 1941. Bio je također potpredsj. Zagrebačke burze za robu i vrednote (1932–39) i Udruženja industrijalaca Savske banovine i pročelnik industrijskog odsjeka te član Carinskoga i saobraćajnoga odbora u Trgovačkoj i obrtničkoj komori u Zagrebu. Članke o šumskoj privredi i drvnoj industriji objavljivao je u periodici: Finansijski arhiv (1931), Industrijska odbrana (1936, 1938) i Jugoslavenski Lloyd (1937).
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 665. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: M. Kolar-Dimitrijević: Deutsch Maceljski. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.