DESPOT, Miroslava (Blühweiss, Blis, Bliss; Fricika), gospodarska i kulturna povjesničarka i sportašica (Varaždin, 25. IX. 1912 – Zagreb, 13. VIII. 1995). Kći → R. Blisa i Flore rođ. Hofmann, supruga Dejana Despota te majka → Brankova. Obitelj je 1921. promijenila prezime Blühweiss u Blis (Bliss). Osnovno školovanje stekla je 1919–22. u obiteljskom domu. Odatle sežu i počeci izvrsna poznavanja njemačkoga, francuskoga, talijanskoga i engl. jezika. God. 1923. preselila se u Zagreb, gdje je polazila licej (gimnaziju) 1923–31. Za gimnazijskih dana počela se aktivno baviti tenisom. Na prvoj službenoj ljestvici Kraljevine Jugoslavije 1929. bila je rangirana kao četvrta tenisačica u državi. Bila je pobjednica Kraljevine Jugoslavije u tenisu u ženskim parovima te drž. reprezentativka. Uz to je bila članica Zagrebačkoga klizačkog društva (ZKD). Po uspostavi NDH preuzela je žid. znak te se cijeli II. svj. rat skrivala s roditeljima po zagrebačkim tavanima i u sanatoriju na Srebrnjaku; od deportacije spasila se zahvaljujući jakim vezama. Nakon završetka II. svj. rata studirala je povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1945–49), gdje je 1957. doktorirala tezom Osredek, njegov postanak i razvoj u sklopu općeg ekonomskog i političkog razvoja Hrvatske u XIX. st. Prilog ekonomskoj historiji Hrvatske u XIX. stoljeću. God. 1949. završila je tečaj paleografije u Historijskom institutu JAZU (danas HAZU), a 1958. i arhivski tečaj na Stage international des archives u Parizu. Radila je kao kustosica u Muzeju narodnog oslobođenja u Zagrebu (1950–53) i u Muzeju za umjetnost i obrt (1953–63) te od 1963. do mirovine u Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), gdje je od 1965. bila voditeljica Centra za naučnu dokumentaciju. Od 1957. do 1967. predavala je ekonomsku i kulturnu povijest novog vijeka u sklopu studija geografije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. God. 1957. izabrana je za znanstvenu suradnicu, a umirovljena je 1973. u zvanju znanstvene savjetnice. – Istraživala je manufakture u građanskoj Hrvatskoj i Zagrebu, napose nastanak i razvoj staklana. Nekoliko radova o Maksimilijanu Vrhovcu i njegovu dnevniku polazište su njezina proučavanja gospodarskih i trg. prilika u sjev. Hrvatskoj za Hrvatskoga narodnog preporoda te djelovanja istaknutih preporoditelja (Đuro Matija Šporer, Ljudevit Vukotinović, Janko Drašković). Istraživala je društva kao što su varaždinsko Društvo čovječnosti, Društvo za povjesnicu jugoslavensku, Trgovačku komoru i Gospodarsko društvo u Zagrebu te Trgovačku komoru u Senju. Skupila je i kritički obradila opsežnu tiskanu građu te časopise i novine o gospodarskoj povijesti Hrvatske od 1850. do 1918, a napose je pisala o časopisu Sidro. U sklopu istraživanja gospodarske povijesti i kulturnog života hrv. zemalja u XVIII. i XIX. st. bavila se i ulogom Židova, a pisala je i o radničkom pokretu od 1871. do 1914. Sastavila je bibliografije o minijaturi u Jugoslaviji, o Pavlu Ritteru Vitezoviću te bibliografiju djela Josipa Matasovića i primorskih novina i časopisa 1843–1945. U sintetskom obliku obradila je industriju i trgovinu građanske Hrvatske za Mažuranićeva banovanja 1873–80. Također se bavila ulogom Židova u gospodarsko-kulturnom životu druge pol. XIX. st. u Hrvatskoj. Rezultate istraživanja publicirala je u zemlji i inozemstvu. Surađivala je u izradi više enciklopedijskih edicija Jugoslavenskoga leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) te bila suradnica emisije »TV kalendar« na RTV Zagreb (danas HRT). Kao izvrsna poznavateljica hrv. periodike za Arhiv iz Jeruzalema ekscerptirala je novine NDH o zločinima počinjenima nad Židovima za II. svj. rata.
DJELA: Privreda Hrvatske XVII.–XIX. stoljeća. Izbor građe. Zagreb 1957. – Pokušaji manufakture u građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Zagreb 1962. – U putničkoj kočiji od Karlovca do Varaždina godine 1846. Zagreb 1962. – Privredni razvoj Hrvatske u XVIII i XIX stoljeću s osvrtom na istovremeni privredni razvoj Evrope (skripta). Zagreb 1965. – Ivan Kukuljević Sakcinski i njegov rad u okviru »Društva za pověstnicu jugoslavensku«. Zagreb 1967. – Staklana Osredek. Njen postanak, razvoj i prestanak. Zagreb 1968. – Privreda Hrvatske na domaćim i međunarodnim izložbama do osnivanja Zagrebačkog zbora 1910. god. O nekim političkim pojavama na prvim industrijskim izložbama na Rijeci 1899. i u Kopru 1910. Zagreb 1969. – Vodič po izložbi. Počeci industrije i radničkog pokreta u Hrvatskoj 1848–1919 (suautor N. Stančić). Zagreb 1969. – Doprinos Josipa Matasovića ekonomskoj historiji. Zagreb 1970. – Gospodarske i trgovačke prilike u Hrvatskoj u vrijeme Ilirizma. U povodu 200-godišnjice rođenja Janka Draškovića (1770–1856). Zagreb 1970. – Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970. – Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979.
IZV.: KŽZ.
LIT.: I. Karaman: M. Despot, Pokušaji manufakture u Građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Historijski zbornik, 15(1962). – M. Mirković: (Predgovor u: M. Despot, Pokušaji manufakture u Građanskoj Hrvatskoj u 18. stoljeću. Zagreb 1962, str. I–XV). – V. Oštrić: Radnički pokret u Hrvatskoj od početaka do god. 1914. u našoj povijesnoj književnosti, 1. Časopis za suvremenu povijest, 5(1973) 1; 2. Ibid., 2. – Bibliographia historico-oeconomica Iugoslaviae. Zagreb 1978. – Deset godina »Časopisa za suvremenu povijest«. Sadržaj 1969–1978. Časopis za suvremenu povijest, 10(1978) 3. – Historiografija od 1965–1975. za hrvatsku povijest do g. 1918: J. Šidak, IV. Razdoblje od 1790–1883. Historijski zbornik, 31/32(1978–79); P. Strčić, VII. Istra i Kvarnerski otoci u XIX i na početku XX stoljeća. Ibid. – M. Kolar-Dimitrijević: Miroslava Despot, Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Časopis za suvremenu povijest, 12(1980) 3. – D. Pavličević: Miroslava Despot, Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Historijski zbornik, 33/34(1980–1981) 1. – J. Horvat: Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943–1945. Zagreb 1989. – D. Pavličević: Uz osamdesetu obljetnicu života dr. Miroslave Despot. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1992, 25. – M. Švab: Uz 80. obljetnicu života dr. Miroslave Despot i gotovo pet desetljeća objelodanjivanja radova. Časopis za suvremenu povijest, 24(1992) 2. – D. Pavličević: Uz osamdesetu obljetnicu dr. Miroslave Despot. Bilten ŽOZ, 1993, 28/29. – M. Kolar-Dimitrijević i M. Švab: Despot, Miroslava. Hrvatski biografski leksikon, 3. Zagreb 1993. – (Nekrolozi): Bilten ŽOZ, 1995, 41/42; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995) – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.