AUFFERBER, Šandor (Auferber, Aleksandar), tvorničar (Đakovo, 29. XI. 1884 – Auschwitz, 31. VIII. 1942). Sin Ignjatov. Roditelji su mu bili starosjedioci u Pakracu. Sa šurjakom Simonom Wamoscherom bio je vlasnik osječke Tvornice četaka SIVA, protokolirane kod Okružnog suda u Osijeku 1921. Visina uloženoga kapitala u tvornicu, navedena u prijavi imovine u lipnju 1941. bila je 4 548 000 din., promet za 1940. iznosio je 9 797 188 din., a vrijednost sirovina procijenili su u sporazumu s ustaškim povjerenikom na tri milijuna din. Tvornica je od 1939. imala i odjel za proizvodnju noževa za brijanje. Također je bio vlasnik dvokatnice u Gundulićevoj ul. u Zagrebu, u kojoj je bila smještena tvornica te jednokatnice na istoj adresi, gdje su bile uredske prostorije. Obje su kuće vrijedile 1 300 000 din. Posjedovao i gradilište u Zemunu, vrijedno 447 433 din., kupljeno radi eventualne gradnje nove tvornice. Dobavljače je imao u Londonu, Leipzigu, Budimpešti, Anversu, Lavovu, Beču, Beogradu, a kupce po cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. U braku s Lilom rođ. Wamoscher imao sinove Veljka, Zdenka i Mira. Po uspostavi NDH uhićen je u skupini najistaknutijih osječkih Židova (s → M. Feldmanom, → J. Kaiserom i → L. Krausom) i odveden u Graz. Nepoznato je kako i zašto su ga pustili, no nastavio je raditi kao neophodno potreban stručnjak u svojoj tada već konfisciranoj tvornici. Nastavio je djelovati i u osječkoj ŽO. Bio je oslobođen od nošenja žid. znaka, no 2. VIII. 1942. odveden je u sabirni logor Tenju i potom sa suprugom deportiran u Auschwitz. Sinovi su preživjeli II. svj. rat; Veljko i Zdenko u logoru Ferramonti u Italiji, dok je Miro 1941. bio odveden u logor u Gospiću i potom u logor Jasenovac, gdje je 22. IV. 1945. bio jedan od organizatora proboja, a po završetku II. svj. rata iselio se u Izrael i živio u kibucu. Dio potomaka poč. XXI. st. živi u Zagrebu.
IZV.: HDA, PIŽ, kut. 639. – Podaci o ulazniku Lj. Auferber.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – T. Žugić i M. Milić: Jugosloveni u koncentracionom logoru Aušvic 1941–1945. Beograd 1989. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Z. Wamoscher i Z. Dirnbach: Osijek – ljeto 1942, kronika jedne osječke porodice. Ha-kol, 2006, 95.