BRODJOVIN, Hinko, farmaceut (Zagreb, 3. XII. 1864 – Zagreb, 6. IX. 1941). Sin Maksa i Cecilije, brat Ljudevita, Vilima, Edmunda, Mirka i Sigfrida (Žige). Njegov otac utemeljio je 1852. u Zelini trgovinu vinom koju je 1861. preselio u Zagreb, na mjesto današnje kavane »Corso«, a 1870. otvorio ju je u vlastitoj kući u Ilici, gdje je podignuo, u ono doba, najmoderniji vinski podrum u Zagrebu. H. je farmaciju studirao u Zagrebu, diplomirao 1887, a za studija (1881–84) radio kao pripravnik u Nagykanizsi, odakle mu je bila majka. Nakon završetka studija radio je u Beču i u Splitu, kao voditelj ljekarne »Volpi«, a 1894. kupio je koncesiju za Kraljevsku dvorsku ljekarnu u kući na uglu Zrinjevca i današnje Tesline ul. Koncesiju je 1928. prodao J. Salopeku. Na tržište se probio u ono doba glasovitom »BabyMira« kremom za djecu i sapunom, koje je nazvao po svojoj kćeri. Od 1895. bio je odbornik, a 1903–08. predstojnik Hrvatsko-slavonskog zemaljskoga ljekarničkog zbora te poziva na reviziju Zakona o ljekarništvu. God. 1905. prešao je na katoličanstvo, vjerojatno zbog braka s katolkinjom. U slobodno je vrijeme slikao i bavio se kolekcionarstvom. Poč. XX. st. pohađao je privatnu školu Otona Ivekovića, 1901. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu na izložbi Medović, Iveković i drugovi izlaže sedam svojih radova, među njima i Portret gđice K. Po uspostavi NDH bio je na liječenju u Psihijatrijskoj bolnici (danas Klinika za psihijatriju) u Vrapču. Njegov skrbnik Mate Zuvičić, umirovljeni vijećnik Banskoga stola, u njegovo je ime podnio u srpnju 1941. prijavu o imetku Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, u kojoj je naveo da je H. vlasnik kućâ na početku Nikolićeve i Zvonimirove ul. te da je živio od prihoda koje su mu one donosile, k tomu je obilnim doprinosima podupirao hrv. narodne, kulturne i dobrotvorne ustanove. Oporučno je ostavio velike novčane iznose Farmaceutskom fakultetu, Hrvatskom ljekarničkom društvu, Matici hrvatskoj, Hrvatskom radiši, kao i novac za stipendije darovitim mladim umjetnicima. Navodno je oporučno ostavio veliku donaciju Strossmayerovoj galeriji (oko 30 velikih slika i kipova, te oko 200 manjih uljenih slika, akvarela, crteža i skica najpoznatijih hrvatskih umjetnika), kojoj se izgubio trag.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – Telefonski imenik 1941.
LIT.: M. D. Grmek i V. Dugački: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 3, 1918–1940. Zagreb 1984. – S. Fatović-Ferenčić i J. Ferber Bogdan: Tragom slike Nikole Šubića Zrinskog. Kronologija kraljevske dvorske ljekarne K Zrinjskomu. Medicus, 12(2003) 1.