BREYER, Lavoslav, fotograf i slikar (Križevci, 24. IV. 1865 – Zagreb, 2. IX. 1928). Srednju tehničku školu polazio je u Mittweidi kraj Chemnitza u Njemačkoj i Klagenfurtu, gdje se usavršavao u bravarskom i elektrotehničkom obrtu. Neko vrijeme radio je u tvrtki »Siemens« u Beču. Nakon povratka u Zagreb radio je u Ul. Marije Valerije (danas Praška ul.), a 1892. otvorio je atelijer u Ilici. Nakon dvije godine samostalnog rada, udružio se 9. XI. 1894. s fotografom → B. R. Mosingerom i prešao u njegov atelijer u Ilici, koji su vodili kao zajedničko poduzeće »Mosinger & Breyer« do 16. XII. 1898. Poslije je opet radio samostalno, ali na svoje fotografije nije stavljao adresu atelijera sve do 1901, kad se javlja u Kukovićevoj ul. (danas Hebrangova ul.). Fotografski obrt napustio je 1. I. 1904. i sve se intenzivnije bavio slikarstvom. Više je puta dulje boravio u Parizu, gdje je pretežno slikao, ali i izrađivao portrete u reljefu. Živio je bohemski izdržavajući se slikanjem kopija djela velikih majstora. Sastajao se s umjetnicima u kavani »La Rotonde«, gdje je zalazio i njegov prijatelj slikar Milivoj Uzelac. Proputovao je Španjolsku (Toledo, Sevilla; obala Biskajskoga zaljeva) i sjev. Afriku (Tanger, Tunis) te posjetio Veneciju. Potkraj života vratio se u Zagreb teško narušena zdravlja. – Od njegovih radova sačuvan je niz veduta starih hrv. gradina (akvareli) i realistički prizori iz vojničkoga života uoči I. svj. rata (Povijesni muzej Hrvatske u Zagrebu) te nekoliko kopija rađenih prema slikama starih majstora. Više Breyerovih fotografija reproducirano je u časopisu Prosvjeta (1901–04). Sačuvani portreti-fotografije iz samostalnog razdoblja visoke su kvalitete, a neki (npr. portret glumice Ljerke Šram) antologijske vrijednosti u hrvatskoj fotografiji. Iako nije moguće izdvojiti njegove radove nastale za suradnje s B. R. Mosingerom, Breyerov udio u radu tog atelijera zacijelo nije bio malen. Izrađivao je i skupne fotografije sportskih i pjevačkih društava iz Zagreba i pokrajine (Srijemska Mitrovica, Osijek, Slavonski Brod, Varaždin, Virovitica, Daruvar, Zemun, Koprivnica, Slavonska Požega), koje su ujedno vrlo zanimljiv dokument vremena. Tako je sačuvan izgled gostionice »Bijela ruža« u Vlaškoj ul. u Zagrebu prije rušenja, zabilježena povorka na Jelačićevu trgu i u Praškoj ul. te izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Slike nastale na putovanjima izložio je 1916. u Salonu Ulrich u Zagrebu na prvoj samostalnoj izložbi.
LIT.: Kolektivna izložba Lavoslav Breyer do konca svibnja 1916 (katalog izložbe). Zagreb 1916. – M. Schneider: Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940 (katalog izložbe). Zagreb 1977. – N. Grčević: Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb 1981. – M. Schneider i N. Grčević: Breyer, Lavoslav. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989. – N. Grčić: Breyer, Lavoslav. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. – N. L.-K.: Breyer, Lavoslav. Židovski biografski leksikon. Novi Omanut, 9(2001) 44/45. – M. Tonković: Židovi fotografi (katalog izložbe). Zagreb 2004.