ALBINI, Srećko (Schwarz, Felix), skladatelj i dirigent (Županja, 10. XI. 1869 – Zagreb, 18. IV. 1933). Nećak → Davida Schwarza, izumitelja zeppelina. U mladosti preuzeo prezime majke, koja nije bila žid. podrijetla. Gimnaziju i trg. školu polazio u Beču i Grazu, gdje je studirao glazbu (Wilhelm Mayer) i 1893–95. dirigirao u Gradskom kazalištu. U Zagrebu je vodio autorskopravno zastupništvo te 1895–1902. bio dirigent i 1909–19. ravnatelj opere HNK (repertoar, među ostalim, obogatio praizvedbama djela Blagoja Berse, Josipa Hatzea i dr.), a u međuvremenu se u Beču, kao slobodni umjetnik, bavio skladanjem (iskazao se kao izrazit melodičar, ponegdje uz primjese slavonskoga pučkog melosa), postigavši međunarodni uspjeh u žanru operete, u kojem je uz Ivana Zajca najistaknutiji hrv. predstavnik (Nabob, 1905, prerađeno kao Bosonoga plesačica, 1909; Madame Troubadour, 1907; Barun Trenk, 1908; Mala baronesa, 1909). Osim u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Njemačkoj, uoči I. svj. rata Madame Troubadour i Barun Trenk izvođeni su na njujorškom Broadwayu (80, odn. 40 izvedaba), posljednja i u Londonu. Skladao je i balet Plitvička jezera (1898), opere (Maričon, 1898; nedovršeni ciklus Kraljević Marko), mimičku sliku Svečanost u kraljevićevu dvorcu (1901), orkestralna djela (uvertira Tomislav, Koračnica Hrvata), glasovirske skladbe, scensku glazbu za drame i sl. Bio je predsj. Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca (od 1926) te suosnivač Društva prijatelja kazališta. Ubrzo nakon uspostave NDH njemački je konzulat zatražio od zagrebačkog HNK da skine s repertoara Baruna Trenka, što je i učinjeno, iako su iz uprave kazališta javili ministru Mili Budaku da je po njihovu znanju Albini katolik u braku s nežidovkom. Potaknuo je osnutak današnje Zaštite autorskih muzičkih prava i osnovao izdavačku kuću, koja je dugo nosila njegovo prezime. U rodnom gradu po njemu je nazvana ulica, a 2004. podignut mu je spomenik. Otac je Alfreda i Ernestine (Erne). Nećak Julio, zahvaljujući mješovitomu braku, preživio je Holokaust, 1948. iselio se u Izrael, a nakon nekog vremena nastanio se u Beču.
IZV.: HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta i glazbe, spis br. 7472. – Podaci o ulazniku B. Polić.
LIT.: S. Majer-Bobetko: Albini, Srećko (Felix). Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – Repertoar hrvatskih kazališta 1840–1860–1980, 1–2. Zagreb 1990. – A. Bogner-Šaban: Kazalište za vedru umjetnost Srećka Albinija. Arti musices, 29(1998) 2. – Ista: Lik baruna Trenka u književnom i glazbenom okruženju. U: Krležini dani u Osijeku 2000, 2. Zagreb 2002. – Repertoar hrvatskih kazališta, 3. Zagreb 2002.