BREIER, Eduard (Breyer), pisac i publicist (Ludbreg, 4. XI. 1811 – Kyjovice kraj Znojma, Češka, 3. VI. 1886). Jedan je od prvih Židova, koji se istaknuo u hrv. društvu. S roditeljima se preselio u Varaždin, gdje je završio osnovnu školu i šest razreda gimnazije (1821–26), polazeći istodobno od četvrtog razreda njem. školu. Nakon studija filozofije na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu (1826–28), započeo je u Pragu studij medicine, koji je prekinuo zbog neimaštine. Za službovanja u austr. vojsci (1831–45) polazio je 1833. voj. školu u Veroni (Stabsschule), potom predavao aritmetiku u Bombardierkorpsschule u Bečkom Novom Mjestu (do 1845). Napustivši iste godine voj. službu, bavio se književnim i publicističkim radom u Pragu, potom u Beču. Potkraj života najčešće je boravio na svom imanju u Kyjovicama. – U književnosti se javio 1837. u praškom časopisu Die Erinnerungen pripovijetkom Der Servianer, radnja koje je smještena u varaždinsku okolicu. Motive iz hrv. prošlosti i narodnoga života obradio je u različitim pripovijetkama, romanima, člancima i pjesmama. Velik dio njegova opusa objavljen je u zagrebačkom polutjedniku na njem. jeziku Croatia (1839–40), što ga je u tom razdoblju uređivao iz Bečkoga Novog Mjesta. U njemu je objavio pjesmu Die Weinlese. Ein Liederkranz. Bio je urednik novina Präger Zeitung (1847–48), Constitutionelle allgemeine Zeitung von Böhmen s prilogom Prager Abendblatt (1848–49) i dr. Potom se nastanio u Beču, gdje je 1849. pokrenuo humoristički list Der Punch, izdavao listove Der g’rade Michel (1862–69), Der Freimüthige (1868–86) i dr. te pisao mnogobrojne tekstove o austr. povijesti osobito snažna nacionalnoga naboja (Wien und Rom; Kaiser Joseph). Bio je jedan od najčitanijih austr. pisaca svoga doba te značajna karika u razvoju ilirske novelistike i povijesnoga romana Šenoina doba. Svoju prvu pripovijetku sa žid. motivima Der Fluch des Rabbi (objavljena 1940) napisao je za 11 dana za vrijeme dopusta dok je služio u vojsci; među pripovijetke iste tematike ubrajaju se Die Sendung des Rabbi, Die Sabbathianer te Alt-und Jung-Israel. Agramer Lieder an Jela i druge, više pripovijedaka pod zajedničkim naslovom Sagen aus dem Lande der Kroaten (ona o pogibiji bana Nikole Zrinskoga 1664. objavljena je u hrv. prijevodu pod naslovom Zlobna Marga u Naše gore list, 1865, preveo D. H. Garčinski) te putopisi i povijesni prilozi o Hrvatskoj Die königliche Freistadt Warasdin, Geschichtliche Umrisse aus der Vorzeit Croatiens, Geschichtliche Monumente aus Agrams Vorzeit i dr. Na hrvatski su prevedene i neke pripovijetke tiskane u časopisu Der Pilger, koji je izlazio u Karlovcu (1841, odn. 1843), prijevod pripovijetke Das Kroatenmädchen tiskan je uz prijevod njegova romana o provali Tatara u Hrvatsku (preveo J. Breier); pripovijetku Der Bau um die Wette preveo je Fran Kurelac i tiskao pod naslovom Gjoka (Fluminensia. Zagreb 1862). Priloge s hrv. tematikom objavljivao je također u praškoj i bečkoj periodici, a hrv. povijesne teme koristio je i u nekim romanima. I njegova memoarska djela – prikaz vlastita književnog djelovanja (1871) – te Erinnerungen aus meinem Leben (Freimüthiger Kalender, Beč 1883, 1884) sadržavaju zanimljive podatke o hrv. prilikama. Pisao je i kazališna djela (pučki komad Der Geizige) te dramatizirao dva svoja romana.
DJELA: Die beiden Csikos und das Gelöbniss. Wien 1840. – Die Tartaren in Croatien und Dalmatien. Wien 1841, Wien–Leipzig 18452, 18513 (hrv. prijevod Zagreb 1872). – Die Schlösser, 1–3. Wien 1852. – Trenk der Parteigänger, 1–4. Wien 1853. – Der Pandur und das Kroatenmädchen. Wien–Leipzig 1854. – Pandur und Freimaurer, 1–4. Pest–Wien–Leipzig 1855. – Mein literarisches Wirken. Wien 1871.
LIT.: Jüdisches Athenœum. Leipsic 1851. – C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 2. Wien 1857; 28. 1874. – (Nekrolozi): Agramer Zeitung, 61(1886) 129; Die Drau, 19(1886) 46. – V. Deželić st.: Iz njemačkoga Zagreba. Zagreb 1901. – L. Šik: Zagrebački Židovi u privredi. Židov, 11(1927) 17. – I. Esih: Uz devedesetu obljetnicu zagrebačkog časopisa »Croatia«. Obzor, 71(1930) 231. – I. Hergešić: Hrvatske novine i časopisi do 1848. Zagreb 1936. – L. Glesinger: Ilirski pokret i Jevreji. Jevrejski narodni kalendar, 2(1936–1937). – J. Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939. Zagreb 1962. – I. Pederin: »Začinjavci«, štioci i pregaoci. Zagreb 1977. – M. Kaminski: Breier, Eduard. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989.