WEISZ-MALEČEK, Renée, liječnica (Križevci, 6. IX. 1930). Kći Đure i Adele rođ. Schwarz. Srednju školu završila je u Križevcima, a 1955. diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz mikrobiologije položila 1963, a 1964. obranila magisterij iz područja proizvodnje i primjene cjepiva protiv poliomijelitisa. God. 1973. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je tezom Atenuacija i adaptacija vakcinalnih sojeva virusa rubeole na humane diploidne stanice, te komparativna ispitivanja njihovih vrijednosti u profilaksi rubeole. Asistentica je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1974–78, a 1979. izabrana je za znanstvenu savjetnicu. Nakon rada u općoj praksi u Križevcima i Zagrebu, od 1961. do umirovljenja radila je u Imunološkom zavodu u Zagrebu, najprije kao voditeljica Odjela, zatim kao voditeljica Sektora za priređivanja virusnih vakcina te savjetnica u tom sektoru. Na stručnom usavršavanju boravila je u SAD, Švedskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Francuskoj, SSSR i dr. Bila je konzultantica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za standardizaciju proizvodnje i kontrolu cjepiva protiv influence 1978. i parotitisa 1985. Autorica je mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima. Područja njezinoga znanstvenoga i stručnoga rada su svojstva sojeva virusa vakcinije, rubeole i parotitisa, novi supstrati, posebno humane diploidne stanice te priprema, ispitivanje i primjena novih vrsta cjepiva. Članica je Hrvatskoga liječničkoga zbora, Društva mikrobiologa i redovna članica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Dobitnica je Ordena rada sa zlatnim vijencem i Plakete povodom stogodišnjice Imunološkoga zavoda. Bila je više od 20 godina članica Vijeća ŽOZ i članica Kuratorija Doma »Lavoslav Schwarz« u Zagrebu. U dva mandata bila je zamjenica predsjednika. Sudjeluje u radu Socijalne sekcije ŽOZ. S Jaroslavom je majka Marine (Mirjam) Maleček-Stamać (Zagreb, 23. IX. 1959). – Majka Adela, pedagoginja i žid. aktivistica (Križevci, 29. X. 1906 – Zagreb, 19. VI. 1978). Kći Vilka Schwarza (Schwartz, Švarc) i Olge rođ. Katz. Potomak je stare zagrebačke žid. obitelji podrijetlom iz Nagykanizse. Osnovnu, srednju i Učiteljsku školu je završila u Križevcima, a stručni ispit položila je 1929. Bila je učiteljica u školi ŽOZ (1927–29). Nakon udaje nastavila je rad u cionističkoj organizaciji u Križevcima. U međuratnom razdoblju predsjednica je WIZO i sudionica na Zemaljskoj konferenciji WIZO Jugoslavije (1940). Surađivala je i s nositeljima cionističkoga pokreta → C. Rotemom, → Š. Engelmanom i drugima. Zahvaljujući liječničkoj profesiji svoga supruga, bila je zaštićena te je cijeli II. svj. rat provela u Križevcima, odakle je, izlažući život opasnosti, zajedno sa suprugom slala pakete zatočenicima u logore, održavala vezu i slala sanitetski materijal partizanima na Kalniku. Uz to izložila se opasnosti spašavajući dvije Tore i arhiv ŽO u Križevcima. Nakon II. svj. rata bila je nastavnica u osnovnoj školi i gimnaziji u Križevcima (1945–62), a zatim do smrti upraviteljica Doma »Lavoslav Schwarz« u Zagrebu (1962–78), gdje je uvela nove, tada moderne metode rada u domu (radnu terapiju, muzikoterapiju i dr.). Bila je članica Vijeća ŽOZ u nekoliko mandata, potpredsjednica Ženske sekcije te dopisnica Biltena SJOJ. Održala je više zapaženih referata u zemlji i inozemstvu o brizi za stare osobe i općenito iz žid. tematike. Počašćena je upisom u Zlatnu knjigu Keren Kajemeta te spomen-pločom u Gaju urni u Izraelu. – Otac Đuro, liječnik (Križevci, 1899 – Križevci, 1944). Sin Dragutinov. Završio je gimnaziju u Zagrebu, a studij medicine u Beču (1926), gdje je i specijalizirao rendgenologiju. Nakon povratka u domovinu radio je kao liječnik socijalnoga osiguranja i u privatnoj praksi u Križevcima. Sudjelovao je u radu križevačke ŽO. Za vrijeme II. svj. rata održavao vezu i slao sanitetski materijal partizanima na Kalniku. Umro je prirodnom smrću.
DJELA: Židovi u Križevcima. Zagreb 2012.
IZV.: Osobni podaci ulaznice.
LIT.: G. Schwarz: Povijest zagrebačke Židovske općine od osnutka 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – Veliki humanist Adela Weisz. Bilten ŽOZ, 1966, 43. – R. Husinec i S. Sučić: Križevačka književna slava. Križevci 1998. – Bilten ŽOZ, 1995–1996, 43. – Jevrejski almanah 1971–1996. Beograd 2000. – R. Weisz-Maleček: Moji djedovi. Ha-kol, 2009, 108. – S. Knežević: Granitzov krug. Ha-kol, 2009, 111.