ALBAHARI, Moša (Maurizio, Moric), revolucionar (Sarajevo, 31. XII. 1913 – Rim, 22. XI. 1942). Sin Leona i Matilde rođ. Albahari, brat Salamona i Simhe. Obitelj se o. 1915. iz Sarajeva doselila u Zagreb, gdje mu se otac bavio preprodajom stare robe. U Zagrebu završio gimnaziju, za vrijeme koje je bio član Hašomer Hacaira, a 1940. na Filozofskom fakultetu diplomirao psihologiju. Član SKOJ postao je 1933, a 1934. bio je primljen u KPJ. Od 1937. bio je partijski sekretar na Fakultetu, od 1939. na Sveučilištu te potom sekretar biroa PK SKOJ za Hrvatsku. Također je djelovao u Akademskom filozofskom klubu (od 1936) i Akcionom odboru hrvatskih studenata ljevičara, kojega je bio suosnivač 1937, te u uredništvu listova Novi student i Borbeni student 1937 –38. Nakon uspostave NDH bio je upućen na Sušak, gdje se povezao s OK KPH za Hrvatsko primorje te je u kolovozu 1941. bio imenovan zapovjednikom sušačko-hreljinskoga partizanskoga logora na Tuhobiću, a u rujnu polit. komesarom odreda »Matija Gubec«, u koji su ušli i vinodolski partizani. Nakon preustroja partizanskih jedinica postao je zapovjednik Sušačko-kastavskoga odreda »Božo Vidas-Vuk.« U studenom 1941. bio je ranjen u tal. napadu te potajno zbrinut na Sušaku, a sud 2. talijanske armije osudio ga je na smrt u odsutnosti. Od veljače 1942. pod imenom Vittorio Blecich djelovao u Rijeci, no u rujnu iste god. ponovno je ranjen i uhićen u tal. prepadu kraj Matulja. Iz riječke bolnice bio je prebačen u koparski zatvor, a potom u Rim, gdje je pogubljen. Nakon rata njegovi posmrtni ostaci prebačeni su na Mirogoj, a po njemu je nazvano više ulica, škola te planinarski dom na Snježniku. – Brat Salamon (Šlomo), službenik i revolucionar (Sarajevo, 1915 – okolica Vareša, BiH, V. 1942) završio je u Zagrebu četiri razreda gimnazije i dvogodišnju trg. školu. Od 1934. bio je član KPJ, no iduće je godine zbog polit. djelovanja uhićen i protjeran u Sarajevo. Preko polit. veza ilegalno je 1. I. 1938. stigao u Španjolsku, gdje je sudjelovao u građ. ratu kao telefonist u bataljunu »Đuro Đaković« u borbama na Aragonu i Levantu. Dospio u logor u Francuskoj odakle je pobjegao i 1941. se preko Njemačke vratio u Zagreb. Pod pseudonimom Josip Ivanović u rujnu 1941. priključio se Kalinovačkomu partizanskomu odredu, u kojem je bio komesar čete. Poginuo je u svibnju 1942. kraj Vareša u borbi s četnicima. – Sestra Simha (Cila), bakteriologinja (Koprivnica, 20. VI. 1917 – Zagreb, 9. VII. 2001). Još od gimnazije bila je članica SKOJ, a osnutak NDH zatekao ju je kao studenticu medicine u Zagrebu. Bila je uhićena zbog komunističkoga djelovanja, zatvorena u Lepoglavi i Staroj Gradiški te Đakovu, odakle je u travnju 1942. pobjegla i vratila se u Zagreb. S pomoću veza u KPJ bila je prebačena partizanima u Žumberak, gdje je osnovala prvu partizansku bolnicu i u njoj bila komesar; poslije referent saniteta u 7. banijskoj brigadi i na vodećim položajima u gl. partizanskim bolnicama u Hrvatskoj. U rujnu 1944. poslana je u Italiju, gdje je završila kirurški tečaj. Nakon II. svj. rata završila je medicinu i specijalizirala bakteriologiju. U Zagrebu je, do umirovljenja 1973, bila liječnica u Vojnoj bolnici. Stekla je čin pukovnice te bila nositeljica Partizanske spomenice 1941. Majka i sestre Rahela i Lea stradale su u logoru Jasenovac.
LIT.: R. Bulat: Žumberak i Pokuplje u Narodnooslobodilačkoj borbi. Beograd 1951. – Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi, 1–2. Zagreb 1955. – V. Rajčević: Studentski pokret na zagrebačkom Sveučilištu između dva rata. Zagreb 1959. – M. Prelog: Od prvog do posljednjeg susreta. Sjećanje na Mošu Albaharija. Jevrejski pregled, 10(1959) 11/12. – V. Švob i M. Konjhodžić: Drugi odred Primoraca, Gorana i Istrana 1942. godine. Zagreb 1959. – R. Butorović: Sušak i Rijeka u NOB. Rijeka 1975. – M. Perić: Jevreji iz Jugoslavije – španski borci. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1975, 3. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Giron: Albahari, Moša. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. − Bilten ŽOZ, 1990, 13. – http://elmundosefarad.wikidot.com/albahari-salom, pristupljeno 22. VII. 2011.