WEILER, Adolf

WEILER, Adolf, šumarski inženjer i slikar (Bosanski Novi, BiH, 11. IV. 1895 – Zagreb, 7. I. 1969). Diplomirao je 1921. na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Usporedno sa studijem učio je slikarstvo u privatnoj školi Tomislava Krizmana u Zagrebu, a zatim u Beču kod prof. Rusla. God. 1922. na svojoj prvoj izložbi u ŽO u Zagrebu izložio je veći broj ulja na platnu manjega formata u kojima prevladava isti motiv (ist. Židovi u karakterističnim pozama). Poslije te izložbe otišao je u München, a zatim nakratko u Berlin na daljnje slikarsko usavršavanje. Na izložbi u povodu IV. omladinskoga sleta žid. omladine (1923) izlagao je crteže ugljenom, rötelom i akvarel Španjolski Jevrej, pejzaže iz okolice Münchena te slike Sin geta i Slijepac. Poslije izložbe u Bjelovaru (1924), gdje se predstavio s 50 djela, nastao je prekid u njegovu izlaganju. Zaposlio se u Direkciji šuma Zagreb, a zatim po potrebi službe mijenjao boravišta po cijeloj Hrvatskoj. Za uspostave NDH radio je u šumariji u Popovači. Dana 12. IV. 1941, kao jedan od malobrojnih Židova, položio je prisegu vjernosti NDH, ali je ipak umirovljen 1. VI. 1941. Na slobodi je ostao do 18. XII. 1943, kad je uhićen, ali uspio je pobjeći 28. XII. iz zatvora u Kutini. U siječnju 1944. priključio se partizanima te djelovao kao šumarski referent i voditelj lugarskoga tečaja. U zatvoru i za boravka u partizanima skicirao je svoje dojmove: kolone zbjegova, prijenos ranjenika, djecu, starce, borce za vrijeme pokreta i odmora, karakterističnih lica i situacija. U poslijeratnom razdoblju razradio je te skice na većim formatima. Izlagao je 1959. u Zagrebu. Snažan mu je ciklus Stradanje iz vremena II. svj. rata i okupacije, u kojem je prikazao patnje naraštaja palog kao žrtva ustaških i nacističkih zločina. Poslije rata živio je u Samoboru. Po njegovim zamislima i nacrtima rekonstruirani su Trg kralja Tomislava i Trg Republike s parkom i Muzej grada Samobora.

IZV.: HDA, MUP NDH, br. 223, kut. 28, Predsjednički ured, pr. bb/41, god. 1941.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – 200 godina Židova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godišnjice Jevrejske općine Zagreb (6–9. XI. 1987). Zagreb 1988. – D. Ivanuša: Židovi – likovni umjetnici u antifašističkoj borbi i žrtve holokausta. U: Antisemitizam, holokaust, antifašizam. Zagreb 1996. – Novi Omanut, 4(1996) 16.