WAMOSCHER, Simon (Vamošer), poduzetnik i trgovac (Bračevci, 10. II. 1897 – Jasenovac, ?22. IV. 1945). Sin Simona i Terezije rođ. Tolnauer, suprug Slave rođ. Grünbaum, otac Zlatka (Osijek, 1923). U međuratnom razdoblju s ocem, Emilom Balogom i šurjakom Šandorom Aufferberom bio je suvlasnik osječke Tvornice četaka SIVA te velike trgovine boja, lakova i kemijskih proizvoda »E. Balog i drug« u Županijskoj ul. Bio je istaknuti član osječke »Lože Menora 1090« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit te jedan od sedmorice izaslanika te lože nazočan na inauguraciji jugoslav. Velike lože Bnei Brita 1935. sa sjedištem u Beogradu. Po uspostavi NDH nastavio je raditi kao neophodno potreban stručnjak u svojoj bivšoj, sada konfisciranoj, tvornici, čija je vrijednost u prijavi imovine u lipnju 1941. procijenjena na 4 548 000 din. Ubrzo je uhićen te deportiran u logor Jasenovac. Temeljem dopuštenja Vjekoslava Luburića, unutar pogona kožare (Jasenovac IV), poč. 1942. osnovao je pogon za proizvodnju četaka u kojem je radilo dvadesetak osoba. Pretpostavlja se da je stradao u proboju logoraša. Majka Terezija također je stradala u logoru Jasenovac. Supruga Slava uhićena je u srpnju 1942. te zatočena u logor Tenja, a odande 22. VIII. 1942. transportirana u Auschwitz, gdje je stradala. Sin Zlatko, službenik, uspio je pobjeći iz tenjskoga logora te se dokopati tal. okupacijske zone. Boravio je u Crikvenici, a potom je bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pristupio je partizanima najprije kao pripadnik Židovskog rapskog bataljona, a nakon što je nakon mjesec dana bataljon bio raspušten, priključio se 7. banijskoj diviziji. Poslije II. svj. rata u jednoj od prvih alija iselio se u Izrael.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 628.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Miletić: Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta, 2–3. Beograd–Jasenovac 1986–1987. – T. Žugić i M. Milić: Jugosloveni u koncentracionom logoru Aušvic 1941–1945. Beograd 1989. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Z. Dirnbach i Z. Wamoscher: Osijek, ljeto 1942. Kronika jedne osječke porodice. Ha-kol, 2006, 95.