BLUM, David, trgovac i žid. aktivist (Velké Meziřičí, Češka, 1798 – Zagreb, 30. X. 1855). Baveći se trgovinom, stekao je znatno bogatstvo te je 1840-ih bio prinosnik s najviše poreza ŽOZ. Kao njegov predsj. (1833–38, 1843–44. i 1847–53) sudjelovao u borbi hrv. Židova za priznanje građanskih prava. U jeku napadaja zagrebačkih trgovaca na Židove putovao je 1838. u Budim s molbom Ugarskoj dvorskoj kancelariji da razmotri slučaj i zaštiti ih. Iduće god. sudjelovao je u inicijativi zagrebačke i varaždinske općine, koje su u ime svih žid. općina u Hrvatskoj i Slavoniji uputile Hrvatskomu saboru peticiju za poboljšanja građanskoga statusa Židova (28. V. 1839). Na njegov je poticaj ŽOZ 1843. pozvao varaždinsku, križevačku, karlovačku i sisačku općinu da ponovo zajednički upute Hrvatskomu saboru peticiju s molbom za poboljšanje građanskoga statusa i veće izglede za gospodarski i kulturni napredak (23. IV. 1843). U jeku spora u zagrebačkoj općini između tradicionalista (ortodoksa, starovjeraca) i progresivne većine (novovjeraca) zbog uvođenja reformi u bogoslužju priklonio se novovjercima te težio modernizaciji i otvaranju žid. zajednice sredini. God. 1850. kupio je od svog šurjaka, bečkoga doktora H. Beera, za 40 000 srebrnih foriniti veliku stambenu kuću u Ilici, u kojoj se nalazilo svratište »Kaiserwirthaus« (poslije hotel »K caru austrijanskom«). Međutim, protiv te kupoprodaje prosvjedovao je pred magistratom općine Gradec gradski skrbnik zbog Blumova žid. podrijetla, koji se dobrovoljno odrekao kupnje i vratio kuću. Nešto poslije kuća se ponovo našla u njegovim rukama, a 1857. u njegovih potomaka, koji su je pak prije 1862. prodali E. Priesteru. Kao jedan od najbogatijih zagrebačkih Židova za gradnju hrama darovao je 600, a oporučno još 300 forinti te Toru, parohet i srebrni nakit za Toru.
LIT.: G. Schwarz: Iz starina zagrebačke izraelitske općine. Vjesnik Zemaljskog arkiva, 16(1914). – Isti: Povijest zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – F. Buntak: Stanovnici Ilice, njihove kuće i zemljišta u prošlom stoljeću. Iz starog i novog Zagreba, 1984, 6. – D. Ginsberg: Nešto arhivske građe za povijest Jevreja Jugoslavije u 19. vijeku. Novi Omanut, 7(1999) 36/37.