ŠVAB, Mladen, povjesničar, arhivist i leksikograf (Zagreb, 19. IV. 1945 – Zagreb, 24. X. 2000). Sin Gezin. Osnovnu školu (1961) i gimnaziju »Bogdan Ogrizović« završio je u Zagrebu (1965). Te god. upisao je studij povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji je privremeno prekinuo radi odsluženja voj. roka. Nakon završetka studija (1973) kao stipendist Fonda za naučni rad upisao je poslijediplomski studij iz pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, koji je okončao 1977. obranom magistarske radnje Kronologija arhidjakona Ivana Goričkog kao izvor za hrvatsku povijest. God. 1989. Filozofski fakultet u Zagrebu prihvatio je njegovu temu za doktorski rad pod naslovom Pojava Hrvata na istočnoj obali Jadrana i u njezinom zaleđu, od koje je tijekom 1990-ih odustao te prijavio za doktorski rad novu temu o Mati Ujeviću i Hrvatskoj enciklopediji, a koju je u ožujku 1999. prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu. Od 1973. radio je kao arhivist u Historijskom arhivu u Zagrebu (danas Državni arhiv u Zagrebu), iste god. zaposlio se kao znanstveni asistent u Institutu za historiju radničkoga pokreta (danas Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu. Od 1981. radio je u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža), gdje je djelovao u redakciji Hrvatskoga biografskog leksikona kao član uredništva i autor približno 150 članaka (1–5. Zagreb 1983–2002). Uz to bio je suradnik Hrvatskoga leksikona (1–2. Zagreb 1996–97) i leksikona Tko je tko u NDH (Zagreb 1997). Bavio se pretežito izvorima za hrv. srednjovjekovnu povijest, ulozi slobodnih zidara objavljujući radove u periodici: Onomastica jugoslavica (1977), Časopis za suvremenu povijest (1978, 1997), Historijski zbornik (1980, 1982–84), Gordogan (1980–81, 1984), Oko (1983–84, 1986), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1985) i Arhivski vjesnik (1989). Uz to razvio je značajnu publicističku djelatnost tijekom 1980-ih i 1990-ih pišući za Vijenac, Start, Nedeljnu Dalmaciju, Globus, Hrvatsko slovo, Večernji list i Vjesnik. Priredio je za pretisak Tomašićev hrv. prijevod spisa Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom (Zagreb 1994), dodavši mu i prijevod careva spisa De thematibus iz rukopisne ostavštine Nikole Tomašića te biografski esej o prevoditelju obaju spisa. Od ostalih pretisaka i kritičkih izdanja u čijem je priređivanju za objavljivanje sudjelovao ističu se knjige Naše nebo Otona Kučere (Zagreb 1995), Politički zemljopis hrvatskih zemalja Ive Pilara (Zagreb 1995), Povijest Zagreba Franje Buntaka (Zagreb 1996), Tužna povijest Hercegove zemlje 1437.–1482. Bare Poparića (Zagreb 1997) te Hrvatska narodna samobitnost Filipa Lukasa (Zagreb 1997). Sudionik je mnogobrojnih znanstvenih skupova. Bio je član Povijesnoga društva Zagreba – Saveza povijesnih društava Hrvatske.
DJELA: Zagrebačke ulice (suautor). Zagreb 1994.
IZV.: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Osobni dosje djelatnika.
LIT.: Švab, Mladen. Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. – N. Lučić: Mladen Švab (1945.–2000.). Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 2000, 9.