ŠTERK, Vladimir, arhitekt (Zagreb, 5. I. 1891 – Zagreb, 6. III. 1941). Sin Vjekoslava (Aloisa) i Line rođ. Jellinek. Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Školovanje je nastavio na Češkoj visokoj tehničkoj školi u Pragu. Za I. svj. rata bio je mobiliziran u austroug. vojsku te zarobljen u Rusiji, gdje je proučavao rus. drvenu vernakularnu arhitekturu. Nakon završetka rata upisao je u Pragu Češke visoke tehničke nauke i diplomirao 19. III. 1921. Kad se vratio u Zagreb, radio je od 25. III. do 30. V. 1921. u Tehničkoj poslovnici Građevinskoga poduzeća »Špiller, Juzbašić i Šurina«, a od 1. VI. 1921. do sred. 1923. u poslovnici → Ignjata Fischera sudjelujući u projektiranju Gradske štedionice i Zagrebačkoga zbora u Martićevoj ul. Potom je radio u Gradskom građevnom uredu te bio asistent na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. God. 1922. bio je član Osnivačkoga odbora društva »Narodni rad«, društva žid. asimilanata i anticionista u Hrvatskoj. Praktični ispit za arhitekta položio je 22. III 1922. te od 1923. djelovao kao samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu, a od 11. V. 1925. bio je ovlašten za obavljanje javne prakse iz arhitektonske struke na cijelom području Kraljevine SHS. Dana 17. V. 1925. položio je propisanu zakletvu kao ovlašteni civilni inženjer. Projektirao je i izveo više stambenih zgrada u Zagrebu (Gundulićeva ul., 1927; Britanski trg, Savska cesta i Draškovićeva ul., 1928–29; Ilica, 1929; Dežmanov prolaz, 1936; nadogradnja i preoblikovanje zgrade u Deželićevu prilazu, 1931). Gradio je i u Osijeku i Slavonskom Brodu, izveo vile na Tuškancu (1935) i Jabukovcu (vila Radan, 1933) u Zagrebu te planinarski dom »Runolist« na Medvednici (1935–36). Sudjelovao je u izradi projekata za Javnu burzu rada u Zvonimirovoj ul. (1936) i Radnički dom na Krešimirovu trgu (1936) u Zagrebu. Izveo je interijer kavane »Zagreb« na Zrinjevcu (1930). Sudjelovao je na I. izložbi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu 1931. te na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu 1938. Teško oboljevši umro je uoči uspostave NDH. Njegova udovica Aleksandrina rođ. Favalle (katolkinja, koja je udajom prešla na žid. vjeru) sa sinovima Veljkom i Vojkom morala se iseliti iz stana na Pantovčaku zamijenivši ga sa stanom oficira Poglavnikova tjelesnoga zdruga u Draškovićevoj ul., gdje je obitelj dočekala kraj rata. God. 1949. sa sinovima se iselila u Izrael. – Sin Velimir (Veljko), liječnik (Zagreb, 5. III. 1926). U Izrael se iselio 1949. Studij medicine završio je na Hebrejskom sveučilištu. Potom je primljen u Vojni institut za medicinska istraživanja, gdje je radio na istraživanju virusa, koji se nalazio u području Nila. Znanstveni radovi su objavljeni u SAD, Institut je dobio novčanu potporu Rockefellerove fondacije, a Š. nagradu za znanstveni rad. Nakon završenoga voj. roka primljen je u dječji odjel u bolnici Hadasa i uz rad studirao i promovirao biokemiju. God. 1961. boravio je kao stipendist na Sveučilištu Stanford u SAD i bavio se epsorpcijom disaharida na eksperimentalni način. Na Stanfordu je promoviran za gostujućega profesora. Dvije godine poslije vratio se u Jeruzalem i počeo raditi u Odjelu za medicinsku ekologiju, gdje je proučavao uzorke prirođenih anomalija. Sred. 1970. došao je na mjesto gl. liječnika u Ministarstvu za socijalnu pomoć, gdje je bio odgovoran za osobe s teškoćama u razvoju i za njihovu rehabilitaciju. – Sin Vojko (Jehuda), agronom (Zagreb, 4. IV. 1929). Pohađao je I. mušku kraljevsku gimnaziju u Zagrebu, gdje je maturirao 1948. i upisao Agronomski fakultet. God. 1949. s obitelji se brodom »Radnik« iselio u Izrael. Radio je kao prokurist u nacionalnoj banci do 1984, potom u Muzeju za povijest Jeruzalema, a od 1993. muzeju Yad Vashem u Jeruzalemu. Oženjen je Zagrepčankom Evom rođ. Rechnitzer, kćeri → Otovom. God. 2009. nakon dugotrajnih pokušaja i nakon što je slučaj dospio u javnost, ponovo je stekao hrv. državljanstvo.
IZV.: Podaci o ulazniku V. Sterk.
LIT.: T. Premerl: Šterk, Vladimir. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2. Zagreb 1996. – V. Sterk: Retrospektivno ogledalo. Bilten ŽOZ, 1996, 43. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – D. Kahle: Stambene kuće novog građenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju 1928–1945 (doktorska disertacija). Zagreb 2007. – Šterk, Vladimir. Hrvatska enciklopedija, 10. Zagreb 2008.