SZEKLER, Ljudevit

SZEKLER, Ljudevit, tiskar, izdavač i žid. aktivist (Dunaszekcső, Mađarska, 27. VII. 1865 – Osijek, 14. III. 1942). U braku s Rosom rođ. Kohn (Kućanci, 1873 – Auschwitz, 1942) imao je sinove Eugena i Srećka. Strukovnu naobrazbu stekao je u Budimpešti. Doselio se 1892. u Osijek, gdje je 1893. osnovao knjižaru i papirnicu uz koju je bila velika knjigovežnica, a oglašavao je i nakladu školskih knjiga. God. 1903. njegovo se ime prvi put pojavljuje u impresumu knjige. Tiskao je dječje knjige, pjesme i pripovijetke Rudolfa Magjera, Stjepana Širole, Jelice Belović-Bernardzikowske i dr. Izdavao je dječji list Milodarke, nekoliko edicija ŽBO, poput Pjesama za subotnju minhu, koje je sabrao osječki kantor A. Kischitzky. Godine 1909. u njegovoj se tiskari tiskala Židovska smotra, koju je izdavalo cionističko društvo »Teodor Herzl« u Osijeku. Nakon 1918. tiskara, smještena u dvorišnoj zgradi u Desatičinoj ul., sve se više bavila merkantilnim tiskom, a 1927. od oca je za 350 000 din. s bankovnim dugom kupuje sin Eugen. Sve do uspostave NDH Lj. je sa sinom Srećkom u uličnom lokalu u Desatičinoj ul. držao knjižaru i papirnicu te je za 1940. prijavio promet od 476 846 din. Bio je član osječke Hevra Kadiše i član uprave gornjogradske ŽO. Po uspostavi NDH počinio je samoubojstvo da izbjegne deportacije. – Sin Eugen, tiskar i grafičar (Osijek, 6. II. 1896 – Osijek ili Auschwitz, 1942). Pohađao je grafičku školu u Zagrebu. Izrađivao je nacrte za različite zagrebačke tiskare, no najviše za tiskaru svojeg oca. Očevu je tiskaru preuzeo 1927. te je modernizirao. Bio je aktivni član osječke gornjogradske ŽO. Iako je 31. X. 1941. prešao na katoličanstvo, tiskara je bila konfiscirana kao žid. imovina. Prema jednim izvorima u ljeto 1942. deportiran je u nepoznati logor, vjerojatno Auschwitz, a prema drugima umro je u Osijeku od posljedica zlostavljanja. – Sin Srećko, tiskar (Osijek, 6. IX. 1901 – ?). Po uspostavi NDH prebjegao je na Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima djelujući u NOO Đulovec.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 639.

LIT.: Osječki zbornik, 1960, 7. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Malbaša: Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb 1978. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.