HARTMAN, Lavoslav (Hartmann, Leopold), knjižar, tiskar i nakladnik (Oradea, Rumunjska, 16. VI. 1812 – Zagreb, 15. VI. 1881). Preparandiju je završio u Nagykanizsi, gdje je bio učitelj u žid. pučkoj školi i posjedovao knjižaru. Za tamošnje potrebe sastavio je 1851. školske početnice na njemačkom, mađarskom i hebrejskom jeziku. Dozvolu za vođenje knjižarskog obrta u Zagrebu dobio je 1856. te kupio nakladnine Gajeve knjižare, 1860. osnovao posudbene knjižnice u Zagrebu i Sisku te izdao njihov katalog (dopunski 1865) i 1862. otvorio knjigovežnicu. Dobivši tiskarsku dozvolu s → I. Granitzom i → Vilimom Schwarzom kupio je 1869. i obnovio tiskaru Dragutina Bokaua; protokolirana je pod imenom »Štamparna L. Hartman i drug«, 1878. u njoj su radila devetorica radnika na tri brzotisna i na jednom ručnom stroju. S Granitzom je vodio od 1878. trgovinu papira na veliko. Od 1875. ortak mu je u knjižari bio rođak → Albert Deutsch i od 1881. pomoćnik Stjepan Kugli; obojica od 1881. vodili su tvrtku pod imenom »Knjižara L. Hartman« (»Kugli i Deutsch«). Poslovao je s knjižarskim poduzećima u Beču, Pragu i Leipzigu, a od 1862. jedini je hrv. član bečkoga Društva austrijsko-ugarskih knjižara. Pokrenuo je prikupljanje građe za jugoslav. bibliografiju, 1867. postao je nakladnik JAZU. Bogat knjižni fond njegova poduzeća pokazuje i Popis nakladnina knjižare Lav. Hartmana u Zagrebu, objavljen 1874. na hrvatskom i njem. jeziku. Izdao je velik broj hrv. književnih i znanstvenih djela, školskih, omladinskih i dječjih knjiga (autor prve hrv. slikovnice Naravoslovni abecedar s poučnimi stihovi, Zagreb 1867), vodiča i voznih redova. Kao opreku Viencu pokrenuo je 1870. beletristički časopis Hrvatski sokol (urednik D. Demeter). Tiskao je 1871. Agramer Lloyd i 1877. u njegovoj nakladi Agramer Correspondenz (urednik I. Granitz). Autor je polemičke brošure o pravnom položaju Židova u Ugarskoj i Hrvatskoj (Die Juden in Ungarn, Kroatien und Slavonien). Na Međunarodnoj izložbi u Beču 1873. dobio je priznanje, a 1878. izlagao na Tipografskoj izložbi u Budimpešti. Bio je član godišnjega priređivačkog odbora za Prvu gospodarsku izložbu 1864, odbora za osnivanje zagrebačke tvornice papira 1873, a kao član Društva umjetnosti sudjelovao je na njegovoj prvoj izložbi 1879–80. u Zagrebu. Nakon njegove smrti u ŽOZ osnovana je zaklada s njegovim imenom. Podatci o njegovu poslovanju nalaze se u HDA (Spisi Namjesničkog vijeća 1856) i DAZ (Spisi Gradskoga poglavarstva, Obrtni odsjek 1856, 1857, 1860, 1862, 1878).
DJELA: Praktischer Lehrgang zur schnellen und leichten Erlernen der englischen Sprache, 2. Gross-Canisa 1846. – Magyar zsidó vagy Zsidó magyar? Pécsett 1848. – Deutsches Elementar-Lesebüchlein. (s. l.) 1851. – Hebräisches Elementar-Lesebüchlein (s. l., s. a.). – Magyar elemi olvasókönyvecske (s. l.) 1851. – Gyakorlati módszer a német nyelvnek. Nagy Kanizsán 1854. – Die Juden in Ungarn, Kroatien und Slavonien. Agram 1861.
IZV.: JIM. – Zapisnik sjednice Predstojništva JVO u Zagrebu, 15. III. 1914.
LIT.: L. Glesinger: Lavoslav Hartman i njegove zasluge za hrvatsku knjigu. Židov, 24(1940). – M. Despot: Zagrebački knjižar Lavoslav Hartman. Jevrejski almanah, 1955–1956. – Jevrejski pregled, 40(1989) 5/8. – O. Maruševski: Hartman, Lavoslav. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – L. Glesinger: Iz povijesti Jevreja u Hrvatskoj. Jevrejski almanah, 1954. – S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.