STERNBERG, Feliks (Sorell)

STERNBERG, Feliks (Sorell), pravnik i poduzetnik (Požega, 21. IX. 1895 – ?, Venezuela, 1961). Sin Huga i Marije. Brat Manfreda i Hedvige ud. Bauer. Za I. svj. rata mobiliziran je u austroug. vojsku 1916. Započeo je studij prava u Beču, nastavio u Zagrebu, gdje je doktorirao temeljem rigoroza 1921. Također je završio Hochschule für Fermentation u Berlinu. Potom se angažirao u očevom poslu kao upravitelj i suvlasnik poduzeća »C. A. Pachany & sin nasljednik«, koja se bavila proizvodnjom octa, u Slavonskom Brodu. Istodobno je 1932. u Zagrebu otvorio odvjetnički ured te je besplatno pomagao mnogim žid. izbjeglicama iz Njemačke i drugih zemalja. Bio je u braku s Adelom rođ. Laufer od 1923. do rastave 1938. Po uspostavi NDH prebjegao je na Sušak te bio interniran u logor Ferramonti u juž. Italiji. Zahvaljujući kubanskoj vizi, koju mu je iz New Yorka poslao brat Manfred, iz logora je otišao u Rim, odande u Španjolsku i Portugal pa 1942. na Kubu. Na Kubi je ostao do 1945, kad je dobio ulaznu vizu za SAD. Isprva je bio suvlasnik prodavaonice pića, a poslije je s drugom suprugom Anom rođ. Ercoli otvorio dijagnostički laboratorij. God. 1951. je promijenio prezime u Sorell, želeći odati počast nećaku ubijenom u Normandiji. Sa suprugom 1956. seli u Venezuelu (ondje se susreo sa sestrom), gdje je preminuo. – Brat Manfred, gospodarstvenik (Požega, 27. XI. 1892 – ?New York, o. 1970). U međuratnom razdoblju bio je vlasnik i direktor Zagrebačke industrije žeste, vlasnik Bosanske industrije špirita u Brčkom, ravnatelj Prve jugoslavenske tvornice ruma, likera, eteričnih ulja i etera iz Zagreba te potpredsjednik poduzeća »C. A. Pachany & sin nasljednik«. Izabran je u SJVOJ 1920. Posjedovao je kuće u Ilici i na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Neposredno prije uspostave NDH, vlasničke je udjele rasprodao, a pokretnine je ponio, poklonio ili tajno pohranio. Dana 29. III. 1941. sa suprugom Lili rođ. Prister i djecom Lucijom i Marijem te s bratom Feliksom napustio je Zagreb. Preko Mađarske i Austrije 5. IV. prešao je u Švicarsku, a potom preko Lisabona u New York. Sin Mario, vojnik (Zagreb, 14. I. 1925 – Normandija, 9. VII. 1944). Pohađao je osnovnu školu u Zagrebu, a od 1937. školu St. Edward’s u Oxfordu. U SAD nastavlja školovanje, ali je 1943. mobiliziran. Na poticaj administracije promijenio je prezime Sternberg u Sorell, kako bi se zaštitio od eventualnoga uhićenja od strane nacista. Poginuo je kao američki vojnik (pripadnik 30. pješadijske divizije) 1944. prilikom iskrcavanja u Normandiji. Pokopan je na Američkom vojnom groblju kraj gradića Colleviles-sur-Mer. Kći Lucija (Lucy), žid. aktivistica (Zagreb, 1921). U braku s novinarom Morrisom Rosenbergom majka je Jane i Mary. Od 1942. u SAD je radila u Uredu za vojne informacije, a potom je s obitelji boravila u mjestima, gdje je suprug radio kao dopisnik agencije »Associated Press« (Mexico City, Pariz i dr.). Poslije je bila volonterka u United States Holocaust Memorial Museumu, ponajviše radeći na fondu Jasenovac. Poč. XXI. st. posjećivala je Hrvatsku i Zagreb. – Otac Hugo, poduzetnik (Požega, 1864 – logor Jasenovac, 1942). Sin Moricov. Bio je vlasnik požeške tvornice octa i tamošnjega velikog mlina. Po uspostavi NDH, sa suprugom Marijom (Szombathely, Mađarska, 20. VII. 1875 – ?logor, 1941–1945), po nalogu UNS od 4. VIII. 1942. »upućen je u sabirni logor Jasenovac, odnosno Staru Gradišku na prisilni boravak«.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28711, 29761. – JUSP Jasenovac. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Požegi.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Mi smo preživeli. 1. Beograd 2001. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.