STERN, Ivo (Štern, Globnik), pravnik i novinar (Zagreb, 24. XII. 1889 – Chiavari kraj Genove, Italija, 1961). Sin Maksa i Sofije rođ. Bresslauer. Studirao je pravo u Beču, Berlinu i Zagrebu, gdje je 1913. doktorirao temeljem rigoroza i otvorio odvjetnički ured. Bavio se kaznenim pravom te je djelovao kao sudbeni pristav pri Kotarskom sudu u Zagrebu. Bio je na čelu skupine oko Radio kluba Zagreb, koja je nakon dvogodišnjega čekanja 1926. dobila koncesiju za utemeljenje Radio Zagreba, prve radijske postaje u tadašnjoj Jugoslaviji i na širem prostoru jugoist. Europe. Bio je suvlasnik i prvi ravnatelj Radio Zagreba, tada dioničkoga društva, od 15. VI. 1926. do jeseni 1939. ili 1940. Pjesmama i kraćim napisima javljao se pod pseudonimom Ivan Putnik u Krležinu i Cesarčevu Plamenu (1919). Pisao je pjesme i na njem. jeziku. Bio je aktivist Društva židovskih asimilanata »Narodni rad« 1920-ih. Osnivač je društva »Forma«, promotor fotografije i filma; njegovom je zaslugom u Zagrebu 1930. održana izložba Film & Foto. Suosnivač je Paneuropskoga pokreta u Jugoslaviji i član različitih kulturnih i društvenih organizacija. Uoči uspostave NDH promijenio je prezime u Globnik (tvrdio je da ta promjena prezimena predstavlja njegov pogled na svijet, odnosno da je on »sin globusa«) i iselio se u Italiju. – Brat Oto (Oton, Jichak ben Moše), poduzetnik i žid. aktivist (Zagreb, 3. II. 1874 – Zagreb, 3. II. 1934). Nakon rane očeve smrti prekinuo je studij medicine i započeo se baviti trgovinom. Vodio je obiteljsko poduzeće s rođakom Samuelom Ornsteinom. Bio član Trgovačke komore, član upravnih vijeća velikih novčanih zavoda, ravnatelj Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, predsj. uprave Zagrebačke ledare te ravnatelj »Slavonije«, tvornice špirita na veliko sa sjedištem u Novoj Gradiški. Bio je ugledan građanin Zagreba, kandidat za Gradsko zastupstvo i dugogodišnji član općinskoga predstojništva. Od 1908. član je uprave Izraelitske općine i potpredsjednik (1912–1917) te član lože Bnei Brit i organizator masonske lože. Darovao je 25 000 din. JAZU (danas HAZU) za uređenje orijentalnih spisa. Navodno odbio prijedlog → L. Šika da se u Muzeju grada Zagreba uredi žid. soba u kojoj će se čuvati uspomene na zagrebačke Židove. Počinio je samoubojstvo zbog podizanja podzemnih voda u podrumu njegove zgrade u Jurišićevoj ul., sanacija kojih je zahtijevala veći izdatak, a Jugoslavenska banka odbila mu je dati zajam. – Otova supruga Elza Stern-Rukavina, žid. aktivistica (Zagreb, 4. VII. 1885 – Zagreb, 31. VII. 1975). Kći → Julija Weissa i Rose rođ. Fuchs. Bila je dugogodišnja predsjednica Izraelitskoga gospojinskog društva »Jelena Prister« (1917–24). Za I. svj. rata dobrovoljno je radila kao bolničarka i njegovala ranjenike u zgradi današnje Traumatološke bolnice za što je odlikovana. Nakon smrti supruga 1934. preudala se za banskoga savjetnika Vladimira Rukavinu. Unatoč običaju da u mješovitim brakovima jedan od supružnika prijeđe na vjeru drugoga, temeljem rješenja nije promijenila vjeru i do kraja života ostala je članica ŽOZ.
LIT.: (Nekrolozi): Židov, 18(1934) 5; Zagrebačka smotra, 2(1934) 22; Jevrejski glas, 6(1934) 8. – Jevrejska tribuna, 18(1938) 11. – G. Schwarz: Povijest zagrebačke Židovske općine od osnutka 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – Bilten ŽOZ, 1992, 22. – Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998. – P. Požar: Stern, Ivo. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – B. Polić: Vjetrenjasta klepsidra. Zagreb 2004. – S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.