SEMNIC, Josip (Szemnitz), biolog (Aljmaš, 1886 – logor Jasenovac ili Auschwitz, 1942–1944). Sin Hermana (Aljmaš, ? – Županja, o. 1920), vlasnika mlina u Županji, i Fani. Brat je Aleksandra, Matije, Žige i Rudolfa. U Aljmašu i Županji završio je osnovnu i srednju školu, a u Zagrebu je diplomirao, doktorirao i bio sveučilišni profesor biologije. Po uspostavi NDH bio je, prema jednim izvorima, uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao 1944, a prema drugima deportiran u Auschwitz u kolovozu 1942. – Brat Aleksandar (Aleksa), žid. aktivist (Aljmaš, 1888 – logor Slana ili Jasenovac, 1941). Nakon završene srednje škole u Županji studirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. God. 1920–41. na II. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu predavao je matematiku, prirodopis, zemljopis i francuski jezik. Autor je školskih udžbenika (Nauka o čovjeku i zdravlju /suautor S. Gottwald/. Zagreb 1924; Nauka o čuvanju zdravlja–higijena. Zagreb 1932; Novi herbar. Zagreb 1932. i dr.) i niza članaka, priloga i polemičkih rasprava, koje je objavljivao u stručnim publikacijama (Priroda, Mladost, Narodna zaštita). Već kao student bio je 1909. izabran za potpredsjednika Židovskog akademskoga kulturnoga kluba »Judeja«, a 1930-ih bio je član »Lože Zagreb 1090« nezavisnoga židovskog reda Bnei Brit. Od 1917. prvi je urednik lista Židov, a surađivao je i u listovima Gideon, Hanoar i dr. God. 1933. dobio je visoko državno odlikovanje. Po uspostavi NDH od 14. IV. 1941. bio je član novoosnovanoga Vijeća ŽOZ. Sa suprugom Sofijom i kćeri Rut preuzeo je žid. znak, ubrzo je bio uhićen i deportiran u logor u Gospiću i prebačen u logor Slana na Pagu. Prema jednim izvorima stradao je na Pagu, a prema drugima iz Slane je deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje mu se gubi trag. Supruga i kći stradale su u logoru Metajna na Pagu.
IZV.: DAZ, II. državna gimnazija u Zagrebu, Ljetopis šk. god. 1928/1929, 2. – DAZ, II. Državna gimnazija u Zagrebu, Povjerljivi spisi, 1931, 450. – Podaci o ulazniku A. Semnic.
LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 20. – Loža »Zagreb«. Jevrejski glas, 10(1932) 48, 11(1933) 26; 12(1934) 8. – A. Zemljar: Haron i sudbine. Zagreb 1988. – I. Mužić: Popis masona u Hrvatskoj između dva rata. Marulić, 18(1985) 3. – Novi Omanut, 6(1998) 28. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.