SELINGER, Lavoslav, izdavač i publicist (Đakovo, 5. III. 1870 – Novi Sad, Srbija, 25. XII. 1938). Sin → Viktora i Emilije (Milka) rođ. Heim. Djed → R. Eldara. Već s 14 godina prekinuo je formalno obrazovanje i posvetio se novinarstvu, započevši kao dostavljač, a potom i suradnik zagrebačkoga Agramer Tagblatta (do 1901). Oko 1892. na poziv → Julija Pfeiffera postaje urednik osječkog dnevnika Die Drau, a 1918. njegov gl. urednik. God. 1908–09. bio je suradnik Pozora. Također je bio urednik Osječkoga tjednika (1906–08; pokretač, izdavač i odgovorni urednik → H. Spitzer), potom izdavač osječkoga Jutarnjega lista (1908–09), izdavač i odgovorni urednik osječkog lista Der Abend (1928–29), koji je pokušavao nastaviti tradiciju Die Drau, te suradnik zagrebačkoga Morgenblatta. Zbog proturežimskih članaka 1932. u Osijeku je bio uhićen, no ubrzo pušten zbog bolesti i starosti. Posljednjih godina života surađivao je u Jugoslavenskom Lloydu. God. 1936. sa suprugom se preselio kćeri Jelki (Osijek, 1903 – Haifa, Izrael, 1992) i njezinom suprugu → Miroslavu Ledereru u Novi Sad, gdje je uoči II. svj. rata umro i bio pokopan na tamošnjem žid. groblju. – Supruga Hermina (Herma), pjevačica (Jastrebarsko ili Karlovac, 1. IX. 1874 – Jeruzalem, 1956). Kći Moritza Neumanna i Fanny rođ. Kaufmann. Kao mlada mezzosopranistica nastupala u operi u Beču i u Zagrebu (Hänsel und Gretchen), ali je nakon udaje 1902. prekinula opernu karijeru te samo povremeno nastupala na dobrotvornim koncertima, na kojima je pjevala arije iz tal. opera i Schubertove i Schumannove popijevke. II. svj. rat preživjela je u izbjeglištvu s obitelji svoje kćeri Jelke, s kojima se nakon rata iselila u Izrael. – Sin Milan, inženjer (Osijek, 6. I. 1905 – ?, Izrael, 1958). Bio je u mješovitom braku. Po uspostavi NDH ciglarski kartel u Zagrebu molio je da ga se kao neophodno potrebnog stručnjaka u zagrebačkoj Ciglani zadrži na poslu te je oslobođen nošenja žid. znaka. U srpnju 1941. s majkom se iz stana u Tomašićevoj ul. morao preseliti na novu adresu u Cvjetnom naselju. Sa suprugom je 1943. prebjegao u Italiju, kraj rata dočekao je u Rimu, a 1947. iselio se u Palestinu, gdje je radio kao fizički radnik u ciglani u Kirjat Mockinu, gradiću sjeverno od Haife.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 699. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27940.
LIT.: J. Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939. Zagreb 1962. – M. Vinaj: Građa za bibliografiju osječkih novina 1848.–1945. (magistarski rad). Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Jubilej Jutarnjeg lista. Novinar, 22(2005) 3. IV. – R. Eldar: Osječki nadrabin dr. Samuel Spitzer i njegovi potomci. Ha-kol, 2005, 88. – B. Ostajmer: Povijesne bilješke o obitelji Selinger. Scrinia Slavonica, 10(2010). – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.