BING, Albert (Berti), povjesničar (Novi Sad, Srbija, 6. XII. 1956). Sin Ota i Ane rođ. Amon. Diplomirao povijest i filozofiju 1985. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao 1999. tezom Američki način života u zagrebačkom dnevnom listu Obzor 1929.–1933. i doktorirao 2005. tezom Hrvatsko-američki odnosi 1991.–1995. Od 2001. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest na projektu »Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.–1995.–1998«. God. 1991–98. sudjeluje u radu Hrvatskoga informativnog centra na prikupljanju građe povezane uz žrtvoslovlje. Suosnivač je arhiva Domovinskog rata i arhiva o ratnim zločinima. U istom razdoblju radi i kao novinar vanjski suradnik Večernjeg lista (kolumnist podlistka za inozemstvo Dom i Svijet) te objavljuje u Novom listu, Matici iseljenika i drugdje. U razdoblju 1991–93. kao scenarist i redatelj surađuje s HTV (vanjsko-politička emisija Spektar, redakcija inozemnoga programa). U studenom 1992. izabran je za prvog predsj. hrv. ogranka svjetske organizacije »International Society for Human Rights« (ISHR) sa sjedištem u Frankfurtu, usmjerene na humanitarnu pomoć žrtvama rata. S nekolicinom suradnika osmislio je krovni projekt »Victims Voice, Voice for the Victims« (»Glas žrtve, glas za žrtve«; 13 potprojekata), koji se bavi problemima utvrđivanja, predstavljanja i zastupanja interesa i prava žrtava rata te je predstavljen na mnogim skupovima i međunarodnim konferencijama (EU Parlament u Strasbourgu 1992, Königsteinu, Amsterdamu i Hagu 1994). Dva potprojekta dobila su 1995–96. financijsku potporu »Phare« programa EU te su realizirana u šest država Europe. Također sudjeluje u mnogim humanitarnim akcijama (»Bijeli put«, »Preživjeti zimu«). God. 1994 u samostalnoj produkciji započeo je snimati dokumentarni film o Bosni Srebrenoj (nedovršen) te surađivao s Mandy Jacobson na dokumentarnom filmu o stradanju žena u BIH Calling the Ghosts, nagrađen nagradom »Emy« 1995, kad je radio i kao izvršni producent za Rai Uno. Bavi se problematikom međunarodnog položaja Hrvatske nakon državnoga osamostaljenja, amerikanistikom, ljudskim pravima, medijima, filozofijom povijesti te općenito temama vezanima uz suvremenu povijest.
DJELA: Amerika, zemlja nemogućih mogućnosti. Percepcija Amerike u Hrvatskoj, američki način života u zagrebačkom dnevnom listu Obzor 1929.–1933. godine. Zagreb 2003. – Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (suautori Z. Radelić, N. Barić, D. Marijan i D. Živić). Zagreb 2006. – Hrvatska i ljudska prava 1990.–1992. Zagreb 2008.
LIT.: http://www.isp.hr/index.php?Itemid=38&id=85&op tion=com_content&task=view, pristupljeno 4. I. 2012.