SCHWARZ, Lavoslav (Schwartz, Švarc; Ljudevit), trgovac i dobrotvor (Zagreb, 17. V. 1837 – Budimpešta, 14. X. 1906). Potomak je obitelji podrijetlom iz Nagykanizse. Sin Salamuna i Johanne rođ. Schlesinger. Sa suprugom Rosom rođ. Kohn otac je Vilka, Alberta, Miroslava (Zagreb, 1870 – Križevci, 1930), Karla, Adele ud. Rosenberg, Klementine ud. Berger i Karoline ud. Sussman te djed Adele, Zvonimira i Vladimira. Imetak je zaradio kao zakupnik soli u Zagrebu. Uz to je bio građevinski poduzetnik te brodovlasnik. Bio je darežljiv prema različitim karitativnim ustanovama, ne samo židovskima, nego i nežidovskima. Još za života osnovao je zakladu koja je davala dvije stipendije za đake visokih škola, a dijelila ih je općina grada Zagreba, te posebnu zakladu koja je davala još dvije stipendije za đake visokih škola, a koje je dijelila ŽOZ. Oporukom je 1905. ostavio ŽOZ svotu od 400 000 kruna za utemeljenje zaklade za osnutak »Doma za stare nemoćnike i bolesnike«, koja po njemu nosi ime; od toga je polovina bila namijenjena izgradnji, 50 000 za nabavu namještaja, a 150 000 kruna trebalo je ostati kao glavnica, da se s kamatama dom uzdržava. Uprava ŽOZ počela je izgradnju doma 1910. na Maksimirskoj cesti. U prosincu te godine otvoren je dom umirovljenika »Lavoslav Schwarz«, koji je prvih 10 štićenika (8 žena i 2 muškarca) primio u siječnju 1911. Također je materijalno potpomogao osnutak škole Talmud-Tora za poučavanje Biblije i podigao malu zimsku bogomolju u dvorištu kraj stare sinagoge u Petrinjskoj ul. – Sin Albert (Schwartz, Švarc), pravnik i bilježnik (Krapina, 1. VIII. 1886 – ?). Sa suprugom Rosom rođ. Beucker (?, 1874 – ?) otac je Alberta (Slavonski Brod, 1902 – ?), Zlate (Slavonski Brod, 1906 – ?) i Leopoldine (Slavonski Brod, 1909 – ?). Bio je kraljevski javni bilježnik u Slavonskom Brodu. Po uspostavi NDH daljnja sudbina nepoznata. – Sin Vilko (Schwartz, Švarc; Vilim), knjižar, izdavač i žid. aktivist (Zagreb, 1871 – Križevci, 7. V. 1939). Sa suprugom Olgom rođ. Katz (Križevci, 1885 – Križevci, 1936) otac je Adele ud. Weisz, Zvonimira i Vladimira te djed → Renée Weisz-Maleček. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. O. 1900. kupio je u Križevcima knjižaru »Gustav Neuberg« te se bavio uredništvom i izdavaštvom udžbenika za Visoko gospodarsko učilište (preteča Agronomskoga fakultetu u Zagrebu) te udžbenika za osnovne škole. Uz to je izdavao povijesne publikacije, molitvenike, pjesmarice i beletristiku; među ostalim, sakupio je i izdao prve Križevačke štatute. Bavio se tiskanjem prigodnih plakata za priredbe i važne obljetnice, razglednica u bojama te prigodnih i tjednih časopisa, koje je dijelom i uređivao. Uveo je posudbenu biblioteku. Bio je aktivni član ŽO Križevaca, odbornik kulturne sekcije i Hevre Kadiše, dugogodišnji blagajnik općine te član brojnih kulturnih i dobrotvornih društava grada Križevaca. – Lavoslavov otac Salamun (Schwartz, Švarc; Salamon, Saul), obrtnik i trgovac (Nagykanizsa, Mađarska, 1782 – Zagreb, 1869). Sin Meir Leba, nećak Horama. Otac mu je bio kantor (hazan), a stric bilježnik u ŽO u Nagykanizsi. God. 1806. stigao je u Zagreb, gdje se oženio s Katarinom rođ. Löbl, kćeri tapetara Izaka (Isaka) i u to vrijeme najstarijega člana ŽOZ. Nakon što je Izak zbog starosti napustio posao preuzeo je obiteljski tapetarski obrt, a ubrzo se počeo baviti i trgovinom. Do pol. XIX. st. se obogatio i po onodobnim poreznim popisima svrstavao se u imućnije Zagrepčane. Nakon smrti prve supruge oženio je njezinu rođakinju Johannu rođ. Schlesinger i imao s njom šestero djece, od kojih je najstariji bio Lavoslav. Nakon njegove smrti Johanna se u Beču preudala za A. Herzla iz Mikulova u Češkoj.
IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika. – Podaci o ulazniku R. Weisz-Maleček.
LIT.: G. Schwarz: Iz starina zagrebačke izraelitske općine. Vjesnik Zemaljskog arkiva, 16(1914). – Židov, 12(1928) 17; 14(1930) 11. – G. Schwarz: Povijest zagrebačke Židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – Spomenica povodom 50-godišnjice Doma staraca Saveza Jevrejskih opština Jugoslavije (Zaklade Lavoslava Švarca) u Zagrebu 1910–1960. Beograd–Zagreb 1960. – Jevrejski pregled, 16(1965) 11/12; 17(1966) 11/12; 27(1976). – Schwarz, Lavoslav. Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. – R. Husinec i S. Sučić: Križevačka književna slava. Križevci 1998. – S. Knežević: Granitzov krug. Ha-kol, 2009, 111. – R. Weiss-Maleček: Moji djedovi. Ibid., 2009, 108. – S. Uzelac Schwendemann: Leksikon mrtvih. Prilog za proučavanje povijesti brodske Židovske zajednice. Slavonski Brod 2011. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011. – S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.