HAHN, Samuel, trgovac (Vrbanja, 9. XII. 1880 – logor Jasenovac, 1941). Bio je veletrgovac tekstilnom robom i kućevlasnik u Zagrebu. U međuratnom razdoblju sa suprugom Štefanijom rođ. Schaffer bio je vlasnik ulične četverokatnice u Boškovićevoj ul., koju je sagradio 1920, te ulične stambene peterokatnice na Trgu Burze, koju je sagradio 1930, a čija je ukupna vrijednost 1941. bila procijenjena na 7 500 000 din. Iako je uoči uspostave NDH, 19. III. 1941, likvidirao svoju trgovinu te sav inventar i robu prodao svojim najstarijim namještenicima, ugovor o toj prodaji nalazio se u lipnju 1941. još uvijek na odobrenju kod Ureda za obnovu privrede NDH (po uredbama koje su donijele vlasti NDH nije mogao biti potvrđen jer je bio sklopljen nakon 10. II. 1941), a namještenici su mu dugovali novac. U prijavi imovine, koju je morao podnijeti vlastima, naveo je da mu je GUS rekvirirao automobil »Chrysler«, dok mu je »naša vojska« rekvirirala automobil »Buick« (nabavljen krajem 1940. po cijeni od 160 000 din.), koji u Berlinu koristi admiral Jakčin. Kao svoj prilog za potrebe NDH dao je (prema potvrdi od 25. V. 1941) milijun din. (800 000 din. u gotovini, ostalo u zlatu i nakitu). Uz to mu je prilikom pretresa stana zaplijenjen nakit u vrijednosti od 400 000 din. Posjedovao je i zbirku srebrnoga, bakrenoga i drugoga novca, koji je sakupljao 25 godina. Također je u Beogradu sa suprugom i Leom Hahnom (vjerojatno sinom) posjedovao kuću u Jevremovoj ul., koja je bila srušena u bombardiranju za Travanjskoga rata, dok mu je komisiono skladište bilo opljačkano (1 500 000 din. u robi). U tom je razdoblju prešao na katoličanstvo, a policiji je dojavljivao o djelatnosti Odbora za kontribuciju pri ŽOZ, tvrdeći da ima informacije kako neki nisu platili kontribuciju u razmjeru sa svojim imetkom. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u jasenovački logor Krapje, gdje je stradao.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 675. – HDA, ZKRZ GUZ, br. 306, kut. 10, 104–106. – Popis žrtava.
LIT.: I i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.