SCHÖNSTEIN, Alfred, pravnik (Zagreb, 4. II. 1867 – ?, prije 1941). Sin Lavoslava (Leopolda) i Emilije rođ. Leitner (?, o. 1837 – Zagreb, 1. IV. 1929), brat Ignaza (Zagreb, 1862 – Zagreb, 18. I. 1903) i Maksa. U braku s Margitom (Margherita) rođ. Prister (?, o. 1883 – Zagreb, 2. VI. 1978) otac je Vladimira, Sonje, Gine i Renate Lucije. Doktorirao je temeljem rigoroza na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1891. Kao student bio je član Starčevićeve stranke prava i opirao se mađaronskoj politici, zbog čega mu je tek 1903–04. dopušteno otvaranje odvjetničkoga ureda u Zagrebu. U I. svj. ratu borio se kao časnik hrv. domobranstva te je bio odlikovan medaljom za hrabrost. Po uspostavi NDH njegova se udovica pozvala na patriotske zasluge svojeg oca → G. Pristera ml. i svekra Lavoslava te zatražila arijska prava za sebe i djecu. Molba joj je odbijena. Njezina deportacija u logor bila je predviđena za 26. II. 1942, no odgođena je nakon što se uz pomoć poznanstva uspjela hospitalizirati u Bolnici milosrdnih sestara (danas KBC »Sestre milosrdnice«). Dana 22. VII. 1942. nalazila se na popisu Židova koje je po nalogu UNS još te noći trebalo uhititi i otpremiti u logor. Nakon uhićenja kći Renata Lucija, kojoj su arijska prava ipak bila priznata, uspjela je isposlovati majčino puštanje na slobodu. Njezina daljnja sudbina do završetka rata nije poznata. – Sin Vladimir, službenik (Zagreb, 1908 – Zagreb, nakon 1. VIII. 1941). Po uspostavi NDH dobio je otkaz u banci i započeo učiti postolarski zanat. U prijavi imovine vlastima NDH 24. VI. 1941. naveo da je sezonski radnik u tvornici cipela. Uhićen je 1. VIII. 1941. u majčinu stanu u Kačićevoj ul. te ubijen na Dotrščini. – Kći Renata Lucija ud. Senečić, glazb. pedagoginja (Zagreb, 15. IX. 1905 – Zagreb, 10. VI. 2000). Po nalogu iz Ureda poglavnika (upućenog na ruke Eugenu Kvaterniku u RUR) od 31. XII. 1941. izuzeta je od mjera protiv Židova na temelju priznavanja arijskih prava. – Alfredov brat Makso, poduzetnik (? – Zagreb, 22. IV. 1912). Bio je dugogodišnji ravnatelj privatnoga poduzeća Zagrebačka plinara u Kukovićevoj ul. (ugao današnje Gundulićeve i Hebrangove ul.), koje je 1862. osnovao augsburški tvorničar A. L. Riedinger. – Alfredov otac Lavoslav (Leopold), liječnik (?, o. 1826 – Zagreb, 15. III. 1884). Nakon završetka studija medicine u Beču radio je u Zagrebu kao primarni liječnik Bolnice milosrdnih sestara. Uz to je tri godine besplatno vršio dužnost liječnika zagrebačke policije te dvadeset tri godine besplatno liječio siromahe za što je bio nagrađen zahvalnicama. God. 1874. suosnivač je Zbora liječnika Hrvatske i Slavonije (danas Hrvatski liječnički zbor). Zajedno s Aleksom Rakovcem i Aleksom Vancašem autor je Osnove za uredjenje zdravničkog upraviteljstva u krunovini Hérvatskoj i Slavoniji (Zagreb 1850). To je djelo ocijenjeno kao važan prijedlog za uređenje zdravstvenih prilika u Hrvatskoj, a u njemu se posebno ističe potreba osnivanja medicinskog fakulteta i primaljske škole u Zagrebu.
IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1849–1870, br. 48, 109. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 698. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28642, 29388, 29572, 29704.
LIT.: J. Dundović: Adresar 1909. Zagreb 1908. – F. Šandor i M. Schönstein: Plinara slobodnog i kraljevskog grada Zagreba. Spomen knjiga prigodom 50-godišnjice opstanka zagrebačke plinare. Zagreb 1912. – (Nekrolog). Narodne novine, 78(1912), 23. IV. – L. Thaller: Povijesti medicine u Hrvatskoj i Slavoniji 1770–1850. Karlovac 1927. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 1, 1470–1875. Zagreb 1955. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – 200 godina Židova u Zagrebu. Referati i govori za proslave 180-godišnjice Jevrejske općine Zagreb (6.–9. XI. 1987). Zagreb 1988. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – B. Belicza i A. Szabo: Public Health Reforms and Development of Health Service in the Ðakovo, Subdistrict and Administrative County in the Period 1850–1899. Croatian Medical Journal, 41(2000) 1. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – V. Dugački: Dr. Mavro Sachs (1817. – 1888.) – prvi medicinski docent Zagrebačkog sveučilišta. Acta medico-historica adriatica, 8(2010) 2.