SCHNELLER, Kalman (Koloman), pravnik i sportaš (Zagreb, 14. II. 1903 – Kerestinec, 31. XII. 1944). Sin Mavra i Leopoldine rođ. Schipek, brat Vladimirov te suprug Mihaele pl. Praunsperger. U Zagrebu je pohađao I. realnu gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu 1928. te iste god. doktorirao temeljem rigoroza. U Advokatski imenik upisan je 1935. Radio je kao odvjetnik i pravnik u Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET). Prešao je na katoličanstvo 1928, a sljedeće se god. oženio. Po uspostavi NDH uhićen je 19. VI. 1941. te po »naredbi gosp. savjetnika Britvića« zatočen zajedno s drugim žid. odvjetnicima u Kerestincu. Brat Vladimir zatražio je njegovo puštanje na slobodu pozivom na zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti po kojoj K. nije Židov jer su mu djed i baka po majci rimokatolici i »arijevci« (o čemu mu je Odvjetnička komora izdala potvrdu). Zahtjev je proslijeđen Ministarstvu unutrašnjih poslova, a 30. VI. 1941. Predsjedničkom uredu. Iz dokumenata se ne vidi je li K. tada pušten na slobodu, no ako i jest, u prvoj pol. srpnja ponovo je bio uhićen i zatočen na Zagrebačkom zboru. Strijeljan kao talac za odmazdu zbog napada na njemačke i ustaške časnike krajem 1944. – Kao atletičar nastupao je za HAŠK, za ASK i Hrvatski sportski klub »Concordia«. Na pojedinačnom prvenstvu države 1921. u Zagrebu osvojio je 1. mjesto na 1500 m i 2. mjesto na 5000 m, 1927. u Zagrebu 3. na 800 m i 4. na 1500 m i 1933. u Zagrebu 3. na 1500 m. Na državnom prvenstvu u cross-countryju (krosu) 1922. u Zagrebu na 7,5 km pojedinačno osvojio je 2. mjesto, a ekipno kao član HAŠK 1. mjesto i 1923. u Zagrebu na 7,5 km pojedinačno 3. mjesto te ekipno kao član HAŠK 2. mjesto. Oborio je 4 puta državni rekord na 800 i 1500 m 1921–23. Osobne rekorde je postigao 1923. na 800 m (2:04,0) i 1500 m (4:24,0), a to su bili ujedno i državni rekordi. Za reprezentaciju Kraljevine SHS nastupio je na prva dva atletska međunarodna nastupa 7. VI 1922. u Beogradu u dvoboju protiv Rumunjske na 3000 m i 6. i 7. VIII. 1922. u Pragu na troboju protiv Čehoslovačke i Poljske na 800 m. Uz atletiku bavio se gimnastikom i motociklizmom. – Brat Vladimir, liječnik (Zagreb, 14. V. 1905 – Zagreb, 27. II. 1982). Studij medicine završio je u Beču te djelovao kao liječnik u Zagrebu. Stanovao je u Radićevoj ul. Po uspostavi NDH bio je zaštićen jer po majci nije bio Židov; uz to imao je jake polit. veze jer je njegova molba za puštanje na slobodu brata Kolomana, koji je s drugim zagrebačkim žid. odvjetnicima u lipnju 1941. bio zatočen u Kerestincu, dospjela čak do Predsjedništva vlade i Predsjedničkog ureda NDH. Nakon rata nastavio je djelovati kao liječnik u Zagrebu.
IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27623, 27750. – Telefonski imenik 1941.
LIT.: Jugoslavenski sport 1933. Zagreb 1933. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik 9(1935) 5/6. – Jugoslavenska atletika 1921–1971. Beograd 1971. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – Lj. Gajić: Zlatna knjiga jugoslovenske atletike. Jagodina 2000. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – Popis građana Samobora, učesnika NOP-a i žrtava ustaškog terora. Novi Omanut, 11(2003) 58. – Lj. Gajić: Seniorska prvenstva Jugoslavije. Jagodina 2007.