SCHLESINGER, Jakob, trgovac i poduzetnik (Parabuć, Srbija, 1860 – Vinkovci, 30. X. 1933). Brat Vilima (Wilhelma) (?, 1858 – logor Jasenovac, 1942) i Isaca Hebeskela (Izaka), oca → J. Stanića. Sa suprugom Johanom rođ. Graf otac je Mavra (Moritza), Natana (Nathana) i Jozefine. S roditeljima se kao dijete doselio iz Donje Palanke u Vinkovce. Bavio se kupovinom staroga željeza i tekstila po selima, a prvu dozvolu za kramarsku trgovinu dobio je 1885. U međuvremenu je otvorio prodavaonicu. Imetak je znatno uvećao tijekom I. svj. rata te je u međuratnom razdoblju imao veliku trgovinu otpadom, mlin i više od 100 jutara zemlje. Zajedno sa sinovima razvio je i industrijsku proizvodnju, nabavio je i vršilicu za uslužnu vršidbu žitarica, imao je i uređaj za proizvodnju ulja iz bundevinih koštica (1925–32). God. 1925. dobio je dozvolu za proizvodnju i prodaju leda. Bio je ravnatelj Prve vinkovačke kreditne banke i donator (od 1911. sudjelovao pri izgradnji Hrvatskoga doma). – Sin Natan (Nathan), poduzetnik (Gložani, Srbija, 17. I. 1892 – logor Jasenovac, 1942). Sa suprugom Perl (Paula) rođ. Nudelmann otac je Emila (Vinkovci, 1920 – logor Jasenovac, 1941) i Lidije (Lydia) (Vinkovci, 1921 – logor Jasenovac, 1942). God. 1921. otvorio je trgovinu manufakturne robe u Vinkovcima, a 1935. zajedno s Mišom Bresslauerom poduzeće »Konfekcija«, koje je isprva proizvodilo naramenice, steznike, podvezice, grudnjake, pojaseve i sl., a poslije je šivalo rublje. Po uspostavi NDH imovina mu je oduzeta, a on je s obitelji deportiran u logore Jasenovac i Stara Gradiška, odakle se nitko nije vratio. – Sin Mavro (Moritz), poduzetnik (Vinkovci, 9. XII. 1890 – logor Jasenovac, 1942). Sa suprugom Paulom rođ. Broder (Vinkovci, ?1897 ili 1902 – logor Stara Gradiška, 1942) otac je Grete (Vinkovci, 1920 – logor Jasenovac, 1942), Ane (Vinkovci, 1924 – logor Jasenovac, 1942) i Olge (Vinkovci, 1928 – logor Jasenovac, 1942). God. 1919. otvorio je paromlin u Vinkovcima, a potom i parni mlin »Zvijezda« u Slavonskom Brodu. U međuratnom razdoblju s ocem je razvio trgovinu željezom, a sa suprugom je 1927. otvorio poduzeće »Sirovina«. Posjedovao je 30 jutara zemlje u Andrijaševcima, gdje je organizirao proizvodnju. Iako je sa suprugom i kćeri Anom 1941. prešao na katoličanstvo, po uspostavi NDH s obitelji i drugim vinkovačkim Židovima deportirani su u logore Jasenovac i Stara Gradiška, gdje su stradali.
IZV.: JUSP Jasenovac.
LIT.: T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002. – Isti: Schlesinger. Vinkovački leksikon. Vinkovci 2007.