AJZENŠTAJN-STOJIĆ, Mila, farmaceutkinja i publicistkinja (Beč, 14. VIII. 1922). Kći Milana i Elze rođ. Zaloscer, praunuka nadrabina → H. H. Jacobija. Gimnaziju je završila u Tuzli, a Farmaceutski fakultet 1954. u Zagrebu. Po uspostavi NDH bila je upućena na prisilni rad, a 1942. je s obitelji prebjegla u Crikvenicu. Od listopada 1942. bili su internirani u logoru u Kraljevici, a od lipnja 1943. u Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. pristupila partizanima. Djelovala je u Agitpropu, kao bolničarka te vodila ljekarnu ZAVNOH u Topuskom. Nakon II. svj. rata radila je u poduzećima »Laboratorija« i »Merkantile« te kao zastupnica »Hemofarma« i »Srboleka«; umirovljena 1985. Za Domovinskoga rata (1991–95) vodila je ljekarne ŽO u Zagrebu i Doma zaklade »Lavoslava Schwarza«. Sjećanja i pripovijetke objavila u Novom Omanutu i Ha-kolu. – Otac Milan, farmaceut (Koprivnica, 29. VI. 1887 – Tuzla, BiH, I. 1968), sin Bernarda, kotarskog liječnika u Koprivnici, i Pauline rođ. Bettelheim. Farmaciju je završio 1910. u Pragu. Nakon I. svj. rata otkupio ljekarnu svog tasta Simona Zaloscera. Do 1941. živio je s obitelji u Tuzli. Po osnutku NDH do proljeća 1942. ostao Tuzli i radio u vlastitoj ljekarni u kojoj je dobio »komesara«. Upozoren da će biti uhićen, s obitelji je prebjegao u Hrvatsko primorje. Kao i kći, nakon kapitulacije Italije, priključio se partizanima djelujući kao ljekarnik u bolnici Vojnoga područja Kraljevica, u centralnoj ljekarni 10. korpusa i bolnici u mjestu Grumo u Italiji. Nakon II. svj. rata vratio se u Tuzlu i do umirovljenja radio u ljekarni. – Njezin suprug Jeronim Stojić, ginekolog (Zagreb, 21. IX. 1926 – Zagreb, 1. IX. 2008), sin je Ante i Anike rođ. Weiss. Po osnutku NDH ispisao se iz gimnazije i upisao medicinsku školu u Zagrebu kako bi izbjegao voj. obvezu. Poč. 1945. nakratko bio u domobranima, a zatim se priključio partizanima. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1954, gdje je specijalizirao ginekologiju. Deset godina radio je u Općoj bolnici u Vinkovcima, potom do umirovljenja 1994. kao ginekolog i upravitelj Doma zdravlja u Šarengradskoj ul. u Zagrebu.
IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 198/1941. – Osobni podaci ulaznice.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Ajzenštajn-Stojić: Moj prvi seder. Ha-kol, 2000, 63/64.