BERNFEST, Viktor (Samuel), kipar i medaljer (Garčin kraj Slavonskoga Broda, 14. VIII. 1894 – Zagreb, 23. VIII. 1978). Sin Hermana i Nette rođ. Bauer, unuk → Jakoba Bauera. Završio je gimnaziju u Osijeku 1913. i započeo studij prava u Zagrebu, no uskoro je bio mobiliziran u austroug. vojsku, potom zarobljen pa je I. svj. rat proveo u rus. zarobljeništvu. Kiparstvo je započeo studirati 1918. na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a nastavio 1919. na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Pragu te u specijalnoj medaljerskoj školi Otokara Španiela, gdje je 1923. diplomirao. Isprva bio učitelj crtanja u gimnaziji u Subotici i Petrinji (1926–28), a potom samostalan kipar. Iako je nakon osnutka NDH bio zaštićen zbog braka s »arijevkom«, u svibnju 1942. bio je uhićen zbog ilegalna rada te deportiran u logor u Staroj Gradiški, odakle je pušten u prosincu 1942, kao jedan od rijetkih Židova kojemu je to uspjelo. Bio je pušten jer je, osim što su stizale mnogobrojne molbe za njegovo oslobođenje, njegov šurjak, zagrebački oftalmolog Vilko Panac, »operirao jednu ustašku ličnost« – prema usmenoj predaji Bernfestova sina → Stjepana bila je to operacija očne mrene ocu ili majci Pavelićeve supruge. Umjesto novčane naknade Panac je zauzvrat tražio Bernfestovo oslobođenje iz logora. Nakon 1945. obavljao je različite političke dužnosti u Petrinji i Sisku (kraće vrijeme bio petrinjski gradonačelnik, predsj. petrinjskoga NK »Artur Turkulin« 1946). Od 1952. do umirovljenja 1965. bio je direktor poduzeća za proizvodnju plastičnih učila »Mulaža« u Zagrebu. Njegov opus čine uglavnom djela intimnijega karaktera, skulpture komornih dimenzija (Leda s labudom, 1918; Majka i dijete, 1923; Glava djevojčice, 1939) i portretne plakete (Dr. Franje Dursta, 1935, u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ul.; Dr. Julija Budisavljevića, postavljena 1962. u Klinici za traumatologiju u Draškovićevoj ul.; obje u Zagrebu), uglavnom u profilu, ali i poprsja. Rjeđe je radio u drvu, a neki su aktovi izvedeni u patiniranoj sadri. Autor je grobnih plaketa i reljefa na Mirogoju (Pobjeda vječne ljubavi nad prolaznom mržnjom, 1924, na grobu Franje pl. Markovića; Oplakivanje, 1925, na grobnici Gavrilović; Uskrsnuće, 1930, za grobnicu Alfreda Daničića; Isus Krist, 1927, u mirogojskoj kapeli Krista Kralja) te memorijalnih plaketa (Marija Ružić Strozzi, 1930) i medalja (Dr. Vilko Panac, 1930; Ispitani čuvar lova i Ispitani lovac, 1937; Ramiro Marcone i Giuseppe Masucci, 1943). God. 1930. izradio je Ex libris vinjetu, koju je izdalo Zemaljsko povjereništvo Keren Kajemeta za Jugoslaviju, a prikazuje žid. radnika s djetetom u berbi naranči. Poslije se vraća velikoj formi spomen-reljefom Prvoj partizanskoj gimnaziji (Rujevac 1954) i brončanim reljefom u vestibulu bolnice u Požegi (1954). Izradio je i spomen-poprsja antifašističkih boraca Filipa Kljajića-Fiće i Artura Turkulina (1971) u petrinjskom parku (iz kojeg su nestale tijekom Domovinskoga rata) te kompoziciju Majka Banije (javlja se i pod nazivom Sjećanje na logor). Poseban interes pokazao je za žensku figuru i studiju pokreta u ženskom aktu (Dopadanje, Iščekivanje, Kod češljanja, Plesačica, Kupačica). Sudjelovao na natječaju za projekt kovanog novca Kraljevine Jugoslavije, koji nije ostvaren (prva i dvije druge nagrade). Izlagao je u Zagrebu (1924. s tadašnjom suprugom Milom Wod i 1930) i Osijeku (1935), posmrtna je izložba bila u Slavonskom Brodu (2008), a skupno na izložbi Proljetnog salona (Zagreb 1922), izložbama ULUH (od 1940) te mnogim drugim izložbama od 1946. do 1973. Posmrtno su mu bili izloženi radovi na Prvom memorijalu Ive Kerdića u Osijeku (1980) i Zagrebu (1981) te na izložbama San i krik (Zagreb 2000), Nepoznato u poznatom, iz medaljerstva prve polovine XX. st. (Zagreb 2007). Osobitu pozornost njegovim izložbenim nastupima do 1941. obratila su tadašnja žid. glasila (Hanoar, 1930; Židov, 1930).
IZV.: HDA, UNS, kut. 1, 1–3–2–1, Ured 1, Zaštitno redarstvo, Odjel javne sigurnosti, Odsjek IIb, 34340/42.
LIT.: L. Bocarić: Bernfest, Viktor. Enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1955. – Z. Šenoa: Bernfest, Viktor. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – Bernfest, Viktor. Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1984. – Bernfest, Viktor. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. – Bernfest, Viktor. Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. – I. Golec: Bernfest, Viktor. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja 1999. – Gimnazije u Osijeku. Ravnatelji, profesori i maturanti 1729–2000. Zagreb–Osijek 2001. – B. Vrga: Kipar Viktor Samuel Bernfest. Novi Omanut, 9(2001) 46. – S. Uzelac Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu. Zagreb–Slavonski Brod 2005. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.