ROTEM, Cvi (Rothmüller, Artur Erich), sociolog, pravnik i žid. aktivist (Trnjani kraj Slavonskog Broda, 4. X. 1904 – Tel Aviv, 7. III. 1980). Sin Josipa i Ane rođ. Hahn, brat → Marka i Adolfa Rothmüllera. Suprug Cile te otac Dore, Jule, Lea, Anice i Hanana. Od 1912. živio je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu (1921). Studirao je semitske jezike i sociologiju na Sveučilištu u Würzburgu, gdje je doktorirao tezom O značenju nekih pojava u predaji biblijskog teksta i o njihovoj obradi u talmudskoj literaturi (1926). Uz to je kao stipendist ŽOZ bio zajedno s → M. Š. Freibergerom 1921. na Visokoj školi za žid. znanosti u Berlinu. U Zagrebu je diplomirao pravo 1933. te postao odvjetnički vježbenik kod → Oskara Spieglera. U rujnu 1934. iselio se s obitelji u Palestinu, gdje je djelovao kao dopisnik Židova, s kojim surađuje sve do 1941. Uz to piše i za druge novine (beogradska Politika). God. 1941. promijenio je prezime Rothmüller u Rotem. Budući da je znao hebrejski i bio stručnjak za judaistiku, nakon godinu dana rada u tvornici boja dobio je mjesto dopisnika Davara iz Haife. Poslije je postao urednikom toga dnevnika te osnivač i prvi urednik novina Omer, namijenjenih novim useljenicima. Pisao je eseje, kritike, recenzije, reportaže, bavio se prevođenjem i redigiranjem, ali je u suštini bio pjesnik. Posljednjih godina života intenzivno je prevodio djela → H. Gottlieba i Žaka Konfina. Dugo radio na rukopisu o djelu → Davida Schwarza. – Pod utjecajem → A. Lichta postao je još za srednjoškolskih dana cionist te aktivist Literarnih sastanaka i Drora. Nakon povratka sa studija iz Njemačke bio je tajnik Zemaljske uprave Keren Kajemeta (Židovskoga narodnog fonda). Kao istaknuti cionistički aktivist proputovao je cijelu Jugoslaviju, boravio potkraj 1920-ih u Palestini, potom se vratio u domovinu, gdje je držao predavanja o žid. i osobito cionističkim temama, organizirao cionistički pokret, napisao na desetine tekstova u Židovu i drugim pretežno cionističkim glasilima. Bio je blizak Hašomer Hacairu, zagovarao ljevičarske stavove i odlazak u Palestinu. Bio je gl. urednik ili član uredništva časopisa Gideon, Hanoar, Židova te dječjega lista Haaviv – Proljeće. Napisao je brošure Židovska kolonizacija Palestine i Ideologija cionizma, prevodio hebrejske pjesnike, pisao igrokaze i pjesme za djecu. Od većih rasprava poznatije su Jevrejsko pitanje, Jevreji u Njemačkoj i dr. Bio je delegat na mnogim zemaljskim vijećima Saveza cionista i na Svjetskom cionističkom kongresu, član Pripravnoga odbora za osnivanje HOJ, potom njegov predsjednik (od 1957), njegov doživotni počasni član te naposljetku godinama, uz Mihaela Levija, glavni urednik i komentator Biltena HOJ. U vrijeme prvih predsjednika HOJ → Lj. Freundlicha i L. Sterna, koji nisu vladali hebrejskim jezikom, neslužbeni je predstavnik HOJ pred drž. institucijama i u javnosti. Uz to urednik je Zbornika HOJ, prigodom 30 godina od velike alije iz Jugoslavije (1978) te gl. redaktor knjige → J. Eventova Istorija Jevreja Jugoslavije. Jedan od osnivača povijesno-muzealnog odbora HOJ. – Supruga Cila (Rothmüller, Cecilija), pedagoginja (Zawoja, Poljska, 18. V. 1903 – Tel Aviv, 1976). Kći Maxa Sandela i Ester rođ. Tonnenbaum. Studij njemačkoga i hrvatskoga jezika i književnosti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala tezom Žena u djelima Gottfrieda Kellera (1929). Radila je kao učiteljica Židovske škole u Zagrebu. Od najranije mladosti je djelovala u žid. organizacijama. Jedan od njezinih prvih važnijih javnih istupa bilo je 1923. u Slavonskom Brodu na Izvanrednom vijeću Saveza židovskih omladinskih udruženja na kojem je održala izlaganje o žid. odgoju. Iste je god. izabrana za potpredsjednicu »Judeje«, žid. narodnoga akademskog društva u Zagrebu. Zajedno sa suprugom iselila se u Palestinu 1934, gdje je po dolasku živjela u kibucu. Povremeno je surađivala u časopisu Židov. – Sin Hanan, psiholog i publicist (Zagreb, 14. VI. 1931). U Palestinu se iselio s obitelji 1934. Bio je član Hagane u Holonu, a nakon I. arapsko-izraelskog rata (1948–49) sudjelovao je u osnivanju kibuca Mašavej-Sade u Negevu, a poslije u kibucu Hacerim. Voj. službu završio je u činu bojnika. God. 1969. diplomirao psihologiju na Sveučilištu Bar-Ilan i radio kao urednik lista Maariv od 1975. do umirovljenja 1992. Objavio je niz članaka i humoreski u različitim listovima i prevodio knjige s engl. na hebrejski jezik.
DJELA: Ideologija cionizma, povijesni pregled cionističkih sistema. Zagreb 1928.
IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika. – JIM, E. Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu između dva svjetska rata (rukopis).
LIT.: Jevrejski glas, 5(1932) 46; 6(1933) 50. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 7(1933) 3. – Bilten HOJ, 1958, 1. – Rotemov životopis povodom 60. rođendana. Jevrejski pregled, 14(1963) 11/12. – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – S. Uzelac Schwendemann: Leksikon mrtvih. Prilog za proučavanje brodske Židovske zajednice. Slavonski Brod 2011. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.