ROT, Nikola, psiholog (Orosháza, Mađarska, 23. VI. 1910 – Beograd, 24. VII. 2007). Sin Ernesa i Terezije rođ. Fabricki. Podrijetlom je iz ortodoksne obitelji iz Miškolca, koja se najprije preselila u Orosházu, a potom u Valpovo. Otac je za I. svj. rata zarobljen u Rusiji, gdje se pridružio Crvenoj armiji i nije se vratio. N. je osnovnu školu završio u Valpovu, Klasičnu gimnaziju u Osijeku 1929, a studij germanistike, filozofije, logike i psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1933. Kao student bio je član Židovskoga akademskoga potpornog društva. Premda ljevičarski orijentiran, zbog staljinističkih procesa odbio je ući u KPJ. Po odsluženju voj. roka dobio je mjesto profesora gimnazije u Cetinju, a 1939. premješten je za profesora realne gimnazije u Osijeku. Po uspostavi NDH krivotvorenom propusnicom u srpnju 1941. pobjegao je iz Osijeka preko Zagreba u Sušak. Ondje su ga Talijani uhitili te zatočili u Ogulinu, odakle je u svibnju 1942. uspio pobjeći te se pridružiti partizanima kao borac u tuhobićkoj četi, s kojom je napadao tal. patrole na pruzi Rijeka–Zagreb. Potom prelazi u politodjel 13. primorske goranske divizije, a zatim u 28. slavonsku diviziju te s njom 1944. sudjeluje u bitkama za Beograd, u kojemu se trajno nastanio nakon II. svj. rata. Nakon što je odbio ponudu ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Rankovića da uđe u Odjeljenje za zaštitu naroda (OZNA), postao je načelnik odjeljenja u Korpusu narodne obrane Jugoslavije, a 1946. uz Milana Bastu i Mirka Goršiča bio je voditelj katedre Vojno-političke škole na Banjici. God. 1959. doktorirao je tezom Utjecaj strukture suda na stupanj uvjerenosti pri suđenju te ubrzo prelazi na fakultet. Bio je redoviti profesor Beogradskoga univerziteta, voditelj katedre za socijalnu psihologiju Filozofskoga fakulteta, osnivač i direktor Instituta za psihologiju te predsjednik Društva psihologa Srbije i Saveza psihologa Jugoslavije. Umirovljen je 1979. Bavio se pretežito psihologijom mišljenja, psihologijom ličnosti, pedagoškom psihologijom i socijalnom psihologijom objavljujući radove u periodicima i zbornicima. Imao je jednu od najvažnijih uloga u uvođenju i razvijanju sistematskoga znanstvenog rada u području socijalne psihologije u bivšoj Jugoslaviji.
DJELA: Psihologija ličnosti. Beograd 1962. – Opća psihologija. Beograd 1966. – Osnovi socijalne psihologije. Beograd 1973. – Nacionalna vezanost i vrednosti kod srednjoškolske omladine (suautor N. Havelka). Beograd 1973. – Znakovi i značenje. Beograd 1982. – Psihologija grupa. Beograd 1983.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Spomenica Nikole Rota. Zbornik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Beograd 1986. – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998. – J. Almuli: Živi i mrtvi, razgovori sa Jevrejima. Beograd 2002. – (Nekrolog). Politika, 104(2007), 28. VII. – T. Spasojević: Rot, Nikola. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.