ROSENFELD, Alexander (Roda, Roda Roda, Roda-Roda; Alexander Friedrich, Sándor, Sándor Friedrich), književnik (Drnovice, Češka, 13. IV. 1872 – New York, 20. VIII. 1945). Suprug Elizabete rođ. Lenckfeld i otac Marije (Osijek, 1909 – New York, ?). Djetinjstvo je proveo na imanju kraj Zdenaca blizu Orahovice, gdje mu je otac bio upravitelj imanja grofa Pejačevića. Osnovnu školu pohađao je isprva u Osijeku (1878–80), a potom u Moravskoj, gdje je završio i gimnaziju. Studirao je pravo u Beču (1890–93). Nakon jednogodišnje vojne obuke u Zagrebu i Grazu, kao artiljerijski kadet bio je 1894. premješten u Osijek. Zbog vojničke karijere promijenio je 1899. prezime Rosenfeld u Roda te stekao zavičajnost u Osijeku. U to je doba već pisao književna djela: pripovijetke, crtice, humoreske. Slavonska sredina, malogradska i seoska, u kojoj su se miješale narodnosti i kulture, ostala je jedan od trajnih izvora njegova književnoga rada, dok je multikulturalni Osijek ostao stvarni ili imaginarni model mnogih djela. God. 1901. napustio je vojnu službu u činu artiljerijskoga poručnika te se 1902. preselio u Beč, gdje je radio kao novinar (Simplicissimus, Neue Freie Presse i dr.) i slobodni pisac, a povremeno i kao filmski glumac. Od 1905. živio je uglavnom u Berlinu i Münchenu, gdje je stekao reputaciju uspješnoga kabaretista. Naredbom Odjela za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade od 2. I. 1906. dopuštena mu je promjena prezimena Roda u Roda-Roda. U godinama prije i nakon I. svj. rata postigao je znatan uspjeh svojom satiričnom i humorističnom prozom te dramama s temama iz Austro-Ugarske Monarhije. Premda je poznavao i druge jezike svojega zavičaja, pisao je isključivo njemački, a objavljivao kod uglednih njem. i austr. nakladnika. Za I. balkanskoga rata 1912. izvještavao je iz Istanbula, Atene i Beograda, a za I. svj. rata s austroug. bojišnica. Na temelju vlastitoga zahtjeva Ministarstvo unutarnjih poslova odobrilo mu je 15. XI. 1929. otpust iz državljanstva Kraljevine Jugoslavije zajedno sa suprugom i kćerkom radi primanja austr. državljanstva. Premda je bio ravnodušan prema svojem žid. podrijetlu, nacizam ga je prisilio na emigraciju. God. 1933. iselio se s obitelji iz Njemačke u Austriju, u ožujku 1938. u Švicarsku, a 1940. preko Lisabona u SAD, gdje je proživio posljednje godine života. God. 1948. njegovi posmrtni ostatci premješteni su iz New Yorka u Beč, gdje su pokopani na gradskom groblju Feuerhalle Simmering.
DJELA: Soldatengeschichten, 1–2. Berlin–Leipzig 1904–1905. – Von Bienen, Drohnen und Baronen. Berlin–Leipzig 1908. – Schummler, Bummler, Rossetummler. Berlin–Leipzig 1909. – Milan reitet durch die Nacht. Berlin–Leipzig 1910. – Junker Marius. Berlin 1911. – Der Pascha Lacht. Berlin 1911. – Rakija, duhan i prokleta ljubav. Zagreb 1911. – Fluch deinem Dudelsak. Berlin–Leipzig 1914. – So jung und schon… Berlin 1918. – Die Streiche des junkers Marius. München 1921. – Eines Esels Kinnbacken. Hannover–Leipzig 1922. – Die sieben Leidenschaften. Wien–Leipzig–München 1922. – Ein Frühling in Amerika. München 1924. – Der Ehegarten und andere Geschichten. Berlin 1925. – Roda Rodas Roman. München 1925. – Izabrane anegdote i humoreske. Zagreb 1929. – Die Panduren. Wien 1935. – Pripovijesti iz Slavonije. Zagreb 1998. – Geschichten aus Slavonien. München 1999. – Vragolije tatina sina Marije. Zagreb 2001.
IZV.: HDA, Grupa XVIII, Izvidi o obiteljskim prilikama spisatelja Roda-Roda, 158.
LIT.: I. Stiassny-Maumgartner: Roda Alexander (Sándor). Österreichisches Biographisches Lexikon, 43. Wien 1986. – R. Hackermuller: Roda Roda. Bildbiographie. Wien–München 1986. – V. Obad: Nova saznanja o Roda Rodi. Književna revija, 34(1994) 1/2. – Isti: Roda Roda. Zagreber Germanistische Beiträge, 5(1996) 4. – Isti: Roda Roda und die deutschsprachige Literatur aus Slawonien. Beč 1996. – Roda Roda, Alexander. Hrvatski opći leksikon. Zagreb 1996. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – Roda Roda, Alexander. Hrvatska enciklopedija, 9. Zagreb 2007. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskoga rata. Osijek 2013.