REINER, Filip

REINER, Filip, veletrgovac, javni djelatnik i žid. aktivist (Humpolec, Češka, 1826 – Karlovac, 1898). Sa suprugom Terezijom otac je Vilima, Sigismunda (Žige) i → Vatroslava. U Karlovac je došao kao trg. pomoćnik o. 1850, a od 1858. u gradskoj četvrti Baniji vodio je samostalno poduzeće, kao prvi od karlovačkih Židova koji je stekao imetak. Bio je dugogodišnji upravitelj podružnice Eskomptne banke u Karlovcu. Kao predsj. ŽO u Karlovcu 1863–98. stekao je veliki ugled i u nežid. krugovima potpomaganjem mnogobrojnih humanitarnih i kulturnih inicijativa, čime je razbijao i posljednje ostatke getoiziranosti karlovačkih Židova te ih uklapao u opći život grada. Bio je karlovački gradski zastupnik, utemeljitelj Vatrogasnoga i Streljačkoga društva. Zajedno s rabinom Aranom Reichom imao presudne zasluge za podizanje karlovačke sinagoge 1870. – Supruga Terezija (Tereza) rođ. Beck, dobrotvorka (?, 1839 – Karlovac, 1917). Djelovala je u katoličkom Društvu sv. Vjekoslava. Na njezinu inicijativu 1886. u Karlovcu je osnovano Društvo za poljepšavanje grada Karlovca koje je pridonijelo bogatstvu karlovačkoga parkovnoga nasljeđa. Također je novčano podupirala ubožnicu i uzdržavala slijepu djecu. – Sin Vilim, gospodarstvenik i javni djelatnik (Karlovac, 1860 – Karlovac, 13. III. 1920). Bavio se trgovinom i uključio u obiteljske poslove. God. 1905–07. u Zagrebu je osnovao i vodio Tvornicu pređe i konaca. Za zasluge je dobio hrvatsko-ug. plemstvo s plemićkim pridjevkom »od Banije«. Zanimao se za glazbu pa je više od dvadeset godina bio predsj. karlovačkoga pjevačkoga i kulturnoga društva »Zora« (1885–1905) te inicijator i gl. organizator gradnje Zorinog doma toga društva (1892). Kao veliki poticatelj kult. života u Karlovcu, 1895. je u svojoj trgovini prodavao ulaznice i karte za vlak za posjet predstavama HNK. Bio je povjerenik Matice hrvatske u Karlovcu (1889–1903), inicirao je otvaranje Pučke štedionice, čiji je bio prvi predsjednik, a podupirao je i razvoj drugih karlovačkih poduzeća, među kojima i Karlovačku pivovaru. God. 1936. karlovačka ulica nazvana je njegovim imenom.

LIT.: R. Strohal: Grad Karlovac opisan i orisan. Karlovac 1906. – S. Goldstein: Obitelj i knjiga. U: Obitelj. Zagreb 1996. R. Radovinović: Židovi u Karlovcu. Od osnutka Zajednice do njezina uništenja. Svjetlo, 2001, 3/4. – R. Radovinović i Z. Gerber: Karlovačka groblja. Karlovac 2007. – Reich, Aaron. Karlovački leksikon. Karlovac–Zagreb 2008. – Reiner, Filip. Ibid. – Reiner, Vilim. Ibid.