RADOVAN, Eugen (Rosenberg), gospodarstvenik (Sisak, 24. VI. 1874 – Zagreb, 15. IV. 1947). Potomak je stare žid. obitelji iz Siska. U nepoznato doba promijenio je prezime Rosenberg u Radovan. Bio je u mješovitom braku s Camillom (Kamilom) rođ. Vorko (?, 1902 − Zagreb, 10. VIII. 1998), kćeri umirovljenoga austroug. časnika, s kojom je imao sina Ivana (Zagreb, 16. VI. 1924 – Beč, o. 1990). God. 1920. prešao je na katoličanstvo. Tijekom 1930-ih jedan je od najbogatijih Zagrepčana. Bio je dioničar i član Upravnoga odbora »Me-Ba« d. d. u Zagrebu u Fijanovoj ul. te suvlasnik tvornice dugmadi Zagreb ITAD sa sjedištem u Savskoj cesti, tvornice metalnih proizvoda u Beogradu RAD, te tvornica TITANIT i LABOR. Imao je rudarska prava na rudarskim poljima u kotarevima Fojnica, Konjic, Sarajevo, Mostar i Stolac. Taj rudarski posjed pripao mu je kao ostatak rudarskih prava bivšeg Bosanskoga rudarskog d. d., čija je polja preuzeo prilikom likvidacije kao dioničar u zajednici s Rudolfom Blühweissom i Rudolfom Rosenbergerom. Na sjev. dijelu križanja današnje Masarykove i Gundulićeve ul. sagradio je prema nacrtu arhitekta → Slavka Löwya 1933–34. prvi zagrebački neboder, devetokatnu trgovačko-stambenu zgradu, čija je vrijednost 1941. bila procijenjena na 7 000 000 din. Uz to posjedovao je vilu u Ul. Mošinskoga (danas Nazorova ul.), u kojoj je 1941. još živio. Po uspostavi NDH oduzet mu je osobni automobil »Cadillac«, a u prijavi imovine vlastima NDH naveo je samo odjevne predmete. Bio je vrstan poznavatelj i skupljač umjetnina, posjedovao je u Zagrebu jedinstvenu i čuvenu zbirku tanagra-figurica, a među mnogobrojnim slikama i sliku koju su pripisivali Van Dycku. U nastojanju da zbirku sačuva od pljačke poklonio ju je supruzi »arijevki«, koja ju je u prijavi imovine navela kao svoje vlasništvo uz dugačak popis (više od 140) ostalih umjetnina – mahom iz doba baroka i kasne gotike, kao i antičkoga posuđa – koje su se sve nalazile u vili u Ul. Mošinskoga. Prepisivanje imovine na suprugu nije mu uspjelo te je bio, čini se, temeljito opljačkan, pa sljedećih mjeseci više nije mogao ŽOZ podmirivati razrezani porez. Zahvaljujući mješovitomu braku, II. svj. rat preživio je u Zagrebu, iako se čini da je morao vratiti staro prezime Rosenberg. Nakon rata njegova je supruga zbirku tanagra-figurica darovala gradu Zagrebu, a dio te zbirke Grad Zagreb je darovao Josipu Brozu Titu, koji ih je držao na Brijunima.
IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 694. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.
LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – B. Polić: Vjetrenjasta klepsidra. Zagreb 2004. – Gundulićeva ulica. Zagrebački leksikon, 1. Zagreb 2006.