BERGER, Salomon, trgovac i kolekcionar (Mňešice, Slovačka, 25. II. 1858 – Zagreb, 11. I. 1934). Sin Hinkov. Zbog rane očeve smrti prekinuo je školovanje u realci u Žilini te učio trg. zanat u trgovini manufakturnom robom u Novom Městu nad Váhom. U Zagrebu je, kamo je došao 1876, završio večernju trg. školu. Isprva je radio u zagrebačkoj prodavaonici u kojoj su bili izlagani dijelovi narodnih nošnji te se počeo zanimati za pojedine uzorke i tehnike, pokušao razviti industrijsku proizvodnju seljačkih rukotvorina koristeći hrv. narodnu ornamentiku. Otvorio je 1885. vlastitu trgovinu tekstilnom robom i osnovao prvu tkalačku školu, koju je samostalno vodio sedam godina. S vremenom je u njoj bilo zaposleno oko 2000 tkalja i vezilja, većinom iz Posavine. Robu je uglavnom izvozio, a bio je i carski i kraljevski dobavljač. U svrhu populariziranja priredio je stotinjak izložbi hrv. narodnih rukotvorina i tekstila: svjetska izložba u Parizu (1900), međunarodne izložbe u St. Louisu (1904) i Berlinu (1909), u Corku, Rimu, Londonu, Bruxellesu, New Yorku, Punta Arenasu, Melbourneu, Budimpešti i drugdje. Na pariškoj izložbi polučio je veliki uspjeh i primio silne narudžbe. Izložbu je organizirao i u Zagrebu (1907) nadajući se da će u Hrvatskoj uspjeti potaknuti industrijsku proizvodnju seljačkih rukotvorina. Međutim, nije naišao na razumijevanje šire okoline i nije dobio potporu iako je iste godine izabran za vijećnika Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Trg. poslove napustio je 1908. i predao se isključivo svojoj zbirci u kojoj je, uz etnografski materijal – muške i ženske narodne nošnje, ćilime, čipke, predmete kućnog obrta, bilo puno slika, nakita od različitih materijala i drugih vrlo vrijednih i rijetkih predmeta; procjenjuje se da ih je bilo 75 000. Njegovom je zaslugom 1919. utemeljen Etnografski muzej spajanjem etnografskih zbirki iz drugih zagrebačkih muzeja. Dobitnik je nekoliko jugoslav. odličja. Etnografske radove objavljivao je u Obzoru (1907), Glasniku Zavoda za unapređivanje spoljne trgovine (1930), Privredničkoj riječi (1930), Bulletin de la Société d’Ethnographie de Paris (1932), Jugoslavenskom tekstilnom vjesniku (1932) i Jutarnjem listu (1934). Objavio je više djela o kućnoj industriji. Uživao je glas »prijatelja židovske omladine«, a njegovu su sprovodu nazočili mnogobrojni pripadnici svih krugova, bez obzira na vjeru i narodnost, što pokazuje poštovanje koje je uživao.
DJELA: Tragedija naše kućne tekstilne industrije. Zagreb 1907. – Tragedija hrvatske kućne industrije. Zagreb 1914. – Za unapređenje naše kućne industrije. Beograd 1930.
LIT.: Bergerova izložba hrvatske domaće tekstilne industrije. Obzor, 36(1904) 45. – P.- m.-ć: Naša hrvatska kućna industrija u Berlinu. Ustavnost, 2(1909) 266. – Đ. Szabo: O hrvatskim zbirkama i sabiračima. Narodna starina, 1922, 2. – Direktor hrv. etnografskog muzeja. Hrvatski radiša, 9(1928) 6. – M. Kus-Nikolajev: S. Berger. Riječ, 24(1928) 37. – V. Tkalčić: S. Berger osnivač Hrv. etnografskog muzeja. Svijet, 3(1928), V/9. – I. Hergešić: Simbolizam u našoj pučkoj umjetnosti. Obzor, 63(1932) 3. – Jevrejski glas, 6(1933) 3. – (Nekrolozi): Jutarnji list, 23(1934) 3; Narodna starina, 13(1934) 173; Šestar 13(1934) 3/5; Židov 14(1934) 3; Jevrejski glas, 7(1934) 3. – Jugoslavensko-čehoslovačka liga u Zagrebu. Izvještaj o radu u godini 1933. Zagreb 1934. – V. Tkalčić: Berger, Salomon. Enciklopedija Jugoslavije, 1. Zagreb 1955. – A. Stipčević-Despotović: Berger, Salomon. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – N. Premerl: Salomon Berger, čuvar i sakupljač našeg narodnog blaga. Bilten ŽOZ, 1990, 13. – A. S. Lazarević: Salomon Berger. Novi Omanut, 1(1993) 9. – V. Vukelić: Tragovi prošlosti: memoari. Zagreb 2003.