NJEMIROVSKI, Herman, stomatolog (Sologubovka kraj Sankt Peterburga, Rusija, 1880 – Zagreb, 4. XII. 1956). Sin Abrahama (Avrama, Haima) (? – Osijek, 15. I. 1931) i Fani rođ. Spira. Doselio se u veljači 1891. iz Rusije. Čini se da je neko vrijeme živio u Osijeku. Dopuštenje za obavljanje liječničkoga zvanja dobio 1919. od Poglavarstva grada Zagreba, gdje je 1927. stekao zavičajnost. U međuratnom razdoblju imao je stomatološku ordinaciju na Washingtonovu trgu (danas Trg hrvatskih velikana) u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Florom rođ. Adler preuzeo je žid. znak. U prijavi imovine naveo da je na ime žid. kontribucije u svibnju 1941. predao 45 g zubarskoga zlata, 8 zlatnika i još 72,5 g drugoga zlata. Kao liječnik pozvan poč. 1942. na služenje u hrv. domobranstvu, a 1942–43. radio je kao liječnik za potrebe ŽOZ. Kao svjedok u sudskom procesu protiv Đure Vranešića 1945. izjavio je da je razdoblje od 1942. do kraja rata sa suprugom preživio u Vranešićevu sanatoriju u zagrebačkom Zelengaju. – Brat Makso, pravnik (Sologubovka kraj Sankt Peterburga, Rusija, 21. V. 1888 – ?). U Hrvatsku se doselio 1891. iz Rusije. Zavičajnost je stekao 1905. Nakon završenog Pravnoga fakulteta radio je kao odvjetnički vježbenik, 1929. radio u kancelariji → O. Hirschla u Zagrebu, a zatim pri Kraljevskom sudbenom stolu. Dozvolu za obavljanje odvjetničkoga zvanja dobio 1930. od Advokatske komore u Zagrebu. Imao je odvjetnički ured u Hatzovoj i Bakačevoj ul. te u Ilici. Surađivao je u časopisu Odvjetnik (1931). Po uspostavi NDH prijavio je imovinu 28. VI. 1941. te bio izbačen iz stana u Solovljevoj ul. i otišao u podstanare. Brisan je iz Odvjetničkoga imenika 20. VI. 1941. jer se »odrekao odvjetništva«. U braku s Terkom imao je sina Borisa (?Zagreb, 1922). Supruga je 1941. bila članica odbora Ženskoga odsjeka za socijalnu skrb pri ŽOZ. Preživio je rat, a sin se sklonio u Velu Luku na Korčulu.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28810. – KŽZ. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 1(1927) – 15(1941). – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – M. Gavrović: Čovjek iz Krležine mape. Zagreb 2011.