NEUMANN, Sigismund (Žiga)

NEUMANN, Sigismund (Žiga), pravnik i sportaš (Caprag kraj Siska, 15. II. 1894 – Givat Šmuel, Izrael, 23. IX. 1966). Sin Adolfa i Charlotte rođ. Graf. Nižu pučku školu završio je u Sisku, a od 1904. pohađao je Gornjogradsku gimnaziju u Zagrebu. Još za gimnazijskih dana počeo je igrati nogomet u »Segesti«, a nastavio u zagrebačkom sportskom klubu »Slaven«. Doktorirao je 1923. na Pravnom fakultetu u Zagrebu temeljem rigoroza. Odvjetničku zakletvu položio je 12. III. 1931. Iste je godine postao član Advokatske komore te vlasnik odvjetničkoga ureda u Marovskoj (danas Masarykovoj) ul. Uz to je bio dioničar i član Upravnoga odbora »Propaganda« d. d. u Zagrebu i član Nadzornoga odbora »Iver« za šumsku industriju. U braku s Osječankom Bellom rođ. Schwarz imao je sina Dragu (?, 1924), koji se u lipnju 1941. već nalazio u Palestini. Po uspostavi NDH izbačen je iz stana i ureda, odakle je obitelj smjela iznijeti samo manji dio namještaja, dok je sav ostali namještaj i dragocjenosti (srebrnina i briljantne naušnice) supruge Belle rekviriran. Uhićen je u grupi zagrebačkih odvjetnika početkom lipnja 1941. i zatočen u Kerestincu, no 6. VI. 1941. pušten nakon što je ŽOZ platio otkupninu. Sa suprugom je preuzeo žid. znak, no po nalogu iz Ureda poglavnika, upućenoga na ruke Eugena Kvaternika u RUR, 31. XII. 1941. bio je izuzet od mjera protiv Židova s mogućnošću dobivanja dozvole boravka i rada. Ubrzo je prebjegao u Italiju, gdje i kao izbjeglica nastavlja s odgojnim radom. Bio je angažiran i u cionističkom pokretu. Doselio se u Palestinu 1945, gdje je nastavio s odvjetničkom i bilježničkom karijerom. Sudjelovao je u svim aktivnostima HOJ, naročito u godinama tzv. velike alije (1948–49).

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 689. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28642. – KŽZ.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 1(1927) 1. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – M. Matovina: Spomenica hrvatskoga nogometnog kluba Segesta 1906.–1996. Sisak 1996.