MOSINGER, Benedikt Rudolf, fotograf i poduzetnik (Varaždin, 27. II. 1865 – Beč, 9. X. 1918). Podrijetlom je iz imućne i ugledne varaždinske obitelji. Sin Samuela Louisa i Terezije rođ. Singer iz Vukovara, suprug Amalije rođ. Weiss (? – Zagreb, 29. III. 1935) te otac Luje (?Zagreb, 1895 – Zagreb, 30. X. 1922), → Franje i Vilima (Willy). Imali su još jedno dijete, koje je 1893. mrtvorođeno. Po završetku školovanja u rodnom gradu otišao je u Beč gdje je kod Josefa Szekelyja dvije godine stjecao naobrazbu iz fotografiranja. Po povratku iz Beča 1889, otvorio je u Varaždinu 5. siječnja 1890. »fotografično-artistički atelier« u Kolodvorskoj ul., a potom i njegovu podružnicu u Rogaškoj Slatini. God. 1892. u svoj rad uveo je tzv. platinotipiju, u to doba najsuvremeniji način »pomnogostručenja« slika. Te god. snimio je za Društvo južne željeznice najljepše detalje Opatije, za što je dobio pohvalu ravnateljstva društva. God. 1893. adaptirao je kuću u Zapadnom grabištu (danas Vrazova ul.), a iduće god. u Zagrebu, je otvorio i treći fotografski atelijer u Ilici. Dana 9. XI. 1894. udružio se s fotografom → L. Breyerom i do 16. XII. 1898. vodili su atelijer pod zajedničkom firmom »Mosinger & Breyer«. Te god. osnovao je Prvi hrvatski fotografski artistički zavod, a 1899. i Svjetlotiskarski zavod. Dotadašnji fotoatelijer u Ilici od tada je glasio na suprugu Amaliju. God. 1895. Zemaljska vlada povjerila je snimanje spomenika i krajolika po cijeloj Hrvatskoj za potrebe Milenijske izložbe 1896. u Budimpešti petorici fotografa iz Hrvatske. Među njima bio je i M., koji je za svoje fotografije na toj izložbi nagrađen dvjema medaljama. Zavod »Mosinger & Breyer« posjetio je 1897. i razgledao nadvojvoda Ludwig Salvator te bio fotografiran u različitim pozama, s lovačkim trofejima, a fotografije su bile namijenjene za jubilarnu izložbu u Beču. God. 1911. prvi je u Zagrebu organizirao samostalnu fotografsku izložbu izloživši svjetlotiskarske reprodukcije umjetnina i fotografije izvedene tehnikama plemenitih tiskova. U hrv. fotografiju uveo je nov izduženi format (tzv. format Mosinger). Osim za fotografsku djelatnost, njegovo ime vezano je i uz pojavu kinematografije u Hrvatskoj. Prva hrv. filmska projekcija održana je 8. X. 1896. u dvorani »Kola«, a organizatori su bili »Mosinger & Breyer«. God. 1917. osnovao je poduzeće za distribuciju filmova »Monopol Mosinger film« na ime supruge Amalije, koje su vodili njegovi sinovi Vilim i Lujo, a po svoj prilici i Franjo. Poduzeće se bavilo uvozom i distribucijom filmova te pratilo najnovija svjetska filmska ostvarenja, a već sljedeće god. ima i studio za izradu filmskih natpisa. Umro je u sanatoriju u Beču. Njegov sin Franjo nastavio se s velikim uspjehom baviti fotografskom djelatnošću i distribucijom filmova. – Otac Samuel Louis, trgovac, javni djelatnik i žid. aktivist (?, 1804 – Varaždin, 20. IV. 1872). Bavio se trgovinom i javnim radom. Bio je zaslužni član (1837–72) i blagajnik (1851–72) društva Varaždinska dobročinstva složnost, najstarijega dobrotvornog društva u Hrvatskoj (osn. 1828). Napisao je povijest društva pod nazivom Kratka povijest društva dobročinstva u Varaždinu, koja je ostala u rukopisu. U njoj navodi da su on i → Samuel Leitner prvi žid. članovi toga društva. Bio je član mnogobrojnih dobrotvornih društava u gradu, primjerice obaju društava za podupiranje školske mladeži. U Varaždinu je 1850. započeo graditi monumentalnu jednokatnu ugaonu kuću na Istočnom grabištu, današnjem uglu Kukuljevićeve i Preradovićeve ul. Kao zaslužan član ŽO već od 1828. član je predsjedništva, a kao predsj. pokrenuo je 1835. inicijativu za izgradnju nove sinagoge u Varaždinu. Dobitnik je Zlatnoga križa, carskoga odlikovanja za zasluge. Pokopan je na Židovskom groblju u Varaždinu. – Majka Terezija rođ. Singer, žid. aktivistica (? – Varaždin, nakon 1873). Na gl. skupštini Društva izraelitičkih gospodjah, održanoj 27. IV. 1873. u Varaždinu izabrana je za predsjednicu društva.
IZV.: DAV, Gradsko poglavarstvo Varaždin, Matične knjige građana jevrejske vjeroispovijesti. – Geburts und Taufbuch, 1865. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: Predigten… von S. Lengsfelder. Kanizsa 1861. – Pučki prijatelj, 7(1783) 17. – M. Schneider: Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940 (katalog izložbe). Zagreb 1977. – N. Grčević: Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb 1981. – I. Škrabalo: Između publike i države. Povijest hrvatske kinematografije 1896–1980. Zagreb 1984. – M. Schneider i N. Grčević: Breyer, Lavoslav. Hrvatski biografski leksikon, 2. Zagreb 1989. – N. Grčević: Breyer, Lavoslav. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. – K. Matanić-Živanović: Mosinger, Rudolf. Ibid. – Mosinger, Rudolf. Hrvatski leksikon, 2. Zagreb 1997. – N. Lengel-Krizman: Breyer, Lavoslav. Židovski biografski leksikon. Novi Omanut, 9(2001) 44/45. – M. Lončarić: Varaždinska dobrotvorna društva 1828–1945. (katalog izložbe). Varaždin 2001. – I. Lentić Kugly: Zgrade varaždinske povijesne jezgre. Zagreb 2001. – M. Alilović: Rudolf Mosinger fotograf i svjetlotiskar. Zagreb 2002. – M. Tonković: Franjo Mosinger (katalog izložbe). Zagreb 2002. – M. Tenžera: Magistralni opus Franje Mosingera. Vjesnik, 63(2002), 15. VI. – M. Lončarić: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu (katalog izložbe). Varaždin 2003. – M. Tonković: Židovi fotografi (katalog izložbe). Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.