BENČIĆ-SCHWABENITZ, Adalbert, gospodarstvenik (Križevci, 10. VI. 1888 – logor Jasenovac, 1941). Sin Julija Schwabenitza i Tereze rođ. Karkai. U nepoznato doba, vjerojatno nakon 1918, pridodao je prezime Benčić. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik kina »Luxor« u Nikolićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH, sa suprugom Ellom rođ. Steiner i kćeri Mirom (?, 1921), preuzeo je žid. znak te morao podnijeti prijavu o imetku Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, u kojoj je naveo da je kino kupljeno 1939. za 800 000 din. te da je on kao vlasnik u 1940. napravio 2 770 000 din. prometa. Morao je vratiti staro prezime Schwabenitz. Iako je uoči II. svj. rata prešao na katoličanstvo te po osnutku NDH podnio molbu za priznavanje arijskih prava, 11. VII. 1941. uhićen je i sa suprugom i kćeri odveden u logor Slana na Pagu, dok je njihov stan u Draškovićevoj ul. zapečaćen. S Paga je prebačen u jasenovački logor Bročice, gdje je stradao. Čini se da su i supruga Ella i kći Mira preživjele boravak u paškom logoru Metajni, ali su potom prebačene u Loborgrad, a odatle u Auschwitz odakle se nisu vratile. Zapovjednik logora Loborgrada Karl Heger odbio je bolesnu Miru poslati u bolnicu s obrazloženjem da je za Kraljevine Jugoslavije sa suprugom špijunirala u korist Engleske. – Brat Alexander, trgovac (Bjelovar, 27. VI. 1890 – logor Jasenovac, 1941). Po ocu i po djedu stekao je zavičajnost u Zagrebu. U međuratnom razdoblju u Zagrebu je bio vlasnik poduzeća »Matador« u Oktogonu, specijalne trgovine pisaćih, računskih i ostalih uredskih strojeva, kao i mehaničke radionice za njihov popravak. Zastupao je poduzeća »Remington«, »Dalton«, »Kardex«, »Brunsviga«, »Ormig« i »Madas.« Poduzeće je 1940. imalo promet od 5 500 000 din. Po uspostavi NDH, kao i brat, morao je vratiti staro prezime, a kako je poduzeće, osim židovskih imalo »18 arijevskih namještenika« dobilo je državnoga povjerenika. U lipnju 1941. nalazio se na liječenju u Bolnici za živčane i duševne bolesti (danas Klinika za psihijatriju) Vrapče, ali nakon što je otpušten na kućnu njegu, krajem listopada 1941. sa suprugom Sidonijom rođ. Brecher, kćeri Verom (?, 1923) i sinom Milanom (?, 1924) bio je uhićen i odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga je stradala u logoru u Đakovu, sin Milan na nepoznatu mjestu, a sudbina kćeri Vere nije poznata.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661, 698. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27650, 28383, 29426. – KŽZ.
LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.