GROSSMANN, Branko (Baruh), pravnik i cionistički aktivist (Križevci, 6. XII. 1909 – ?, Izrael, 1984). Suprug Šarlote (Lotti) rođ. Flesch (Đakovo 1913 – ?), šurjak → Hani Anice Flesch i tetak → D. Arnona. Doktorirao je 1937. temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od kraja 1920-ih bio je vrlo aktivan u Savezu cionista i predsj. Saveza žid. omladinskih udruženja (1929). Putovao je 1930-ih u Bitolu, Niš, Skoplje i Štip, želeći učvrstiti žid. zajednicu. U Nadrabinatu u Zagrebu završio je tečaj povijesti žid. naroda, religije i običaja, koje je 1930–40. predavao u osnovnoj i srednjoj školi u Križevcima. Bio je aktivan i u ŽOZ. Po osnutku NDH prebjegao je u Italiju te bio interniran u provinciju Asti, gdje je poučavao interniranu djecu. Iselio se u Palestinu 1944, gdje je radio u uredu Britanske vojske u Jeruzalemu i otvorio odvjetnički ured koji je, među ostalim, useljenicima pribavljao odštetu zbog nacističkih progona. Od 1953. kao pravnik bio je ravnatelj odjela Keren Kajemeta za otkrivanje žid. imovine u iseljeništvu, uključujući odštetu od Njemačke. Također je bio član izr. izaslanstva na pregovorima o odšteti u Bonnu te vodio sudski postupak protiv njem. vlasti i dokazivao odgovornost nacističke Njemačke za protužid. mjere i genocid u NDH u logorima Jasenovac, Loborgrad, Jadovno, Danica, Đakovo i dr. Njegovim zaslugama, kao svjedoka-stručnjaka pred Vrhovnim sudom države Rheinland-Pfalz, njemačke su vlasti kao logore priznale Kraljevicu i Rab te druge duž hrv. obale Jadrana i zarobljeništvo i ropski rad u Njemačkoj kao nacistički progon. Za vrijeme suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu 1961. bio je savjetnik tužiteljstva u vezi s progonom Židova iz tadašnje Jugoslavije. Od dolaska u Izrael član je Zemaljskoga odbora Udruženja Jevreja iz Jugoslavije (HOJ) i njegov predsjednik 1977–79, a 1984. izabran je za predsjednika Povijesno-muzejskoga odbora.
LIT.: Jevrejski glas, 2(1929) 32. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 47/48.